Jahve nam govori da imamo poštenu vagu i da ne činimo nepravdu u mjerenju duljine, težine ili volumena.
| Levitski zakonik 19:35-36 35 „Ne činite nepravdu u prosuđivanju, mjerenju duljine, težine ili volumena. 36 Imat ćeš poštenu vagu, poštene tegove, poštenu efu i pošten hin: ja sam Jahve, tvoj Elohim, koji sam te izveo iz zemlje egipatske.” |
35 לֹא תַעֲשׂוּ עָוֶל בַּמִּשְׁפָּט | בַּמִּדָּה בַּמִּשְׁקָל וּבַמְּשׂוּרָה: 36 מֹאזְנֵי צֶדֶק אַבְנֵי צֶדֶק אֵיפַת צֶדֶק וְדֶק וְהִיכלהִיכ אֲנִי יְהוָה אֱלֹהֵיכֶם אֲשֶׁר הוֹצֵאתִי אֶתְכֶם מְרם מִֶם מ |
Ovdje je tema novac. Jahve kaže da trebamo biti savršeno pošteni kad god mjerimo količine robe, kao i da budemo pošteni kada mjerimo plaćanje zlata i srebra. On to smatra toliko važnim da je u Njegovim očima odvratan onaj tko se nepravedno ponaša s novcem.
Devarim (Ponovljeni zakon) 25:13-16
13 „Nemoj imati u svojoj torbi različite težine, tešku i laganu.
14 Ne smiješ imati u svojoj kući različite mjere, velike i male.
15 Imat ćeš savršenu i pravednu mjeru, savršenu i pravednu mjeru, da ti se produže dani u zemlji koju ti daje Jahve, tvoj Elohim.
16 Jer svi koji tako čine, svi koji se nepravedno ponašaju, odvratni su Jahvi, Bogu svom.
U 15. stihu vidimo zapovijed s obećanjem. Jahve nam kaže da, ako želimo da nam dani budu dugi, moramo koristiti savršene i pravedne utege i mjere. Ako želimo dug i miran život, onda moramo posvetiti strogu pažnju u pitanjima novca. Ovo je otprilike jednako ozbiljno zdravstveno upozorenje koliko i postoji; i kao što ćemo vidjeti, američko društvo je prešlo granicu na neke zastrašujuće i katastrofalne načine.
U Jahvinom načinu razmišljanja, može se reći koliko je neka nacija pravedna (i može li se očekivati da će preživjeti, najdoslovnije rečeno) pomno analizirajući njezin novac. Svaka mjera vrijednosti mora biti pravedna i savršena. Budući da Jahvini zakoni nemaju zastaru, ovo pravilo je bezvremensko i i dalje će se primjenjivati čak i u nadolazećem Tisućljetnom hramu.
Yehezqel (Ezekiel) 45:9-10
9 Ovako govori Jahve Elohim: “Dosta, knezovi Izraelovi! Uklonite nasilje i pljačku, izvršite pravdu i pravednost i prestanite otimati moj narod”, govori Jahve Elohim.
10 “Imit ćeš poštenu vagu, poštenu efu i poštenu kupku.”
Obavijest:
1. U danima tisućljetnog hrama,
2. Jahve će reći našim vođama da prestanu s nasiljem, da zaustave pljačku, a također da prestanu s otimanjem Njegovog Naroda
3. ponovnim uspostavljanjem poštenih mjera vrijednosti (tj. ponovnim uspostavljanjem poštenog novca).
Dakle, ako će Izrael imati pošten novac u budućnosti, i ako će posjedovanje tog poštenog novca zaustaviti pljačku, nasilje i oduzimanje posjeda, sljedeće stvari logično moraju biti istinite:
A. Nemamo sad poštenog novca; i
B. Jer sad nemamo poštenog novca, imamo nasilje, i pljačku, i nepravdu među našim narodom; i
C. jer nemamo poštenog novca, vjerojatno ćemo biti oduzeti sve dok Jahve ne naredi našimdolaze prinčevi kako bi ponovno uspostavili pošten novac.
Dakle, ako nam je potreban pošten novac da bismo u miru uživali u dugim životima i da bismo prestali biti oduzeti, što je onda potrebno da imamo pošten novac u Jahvinim očima? A po čemu se razlikuje od novca koji danas imamo?
Mihej nam govori da trebamo činiti pravedno, ljubiti milosrđe i ponizno hodati s Jahvom, svojim Elohimom.
Mihej 6:8-16
8 Pokazao ti je, čovječe, što je dobro; A što Jahve traži od vas nego da činite pravedno, da volite milosrđe i da ponizno hodate sa svojim Elohimom?
Shvaćamo li da, u kontekstu, Micah govori o novcu? Ali kako ljubiti milosrđe i hodati ponizno, s novcem? Jahve nam daje tajanstven odgovor.
9 Jahvin glas gradu viče: “Mudrost će vidjeti tvoje ime: čuj štap! Tko ga je imenovao?
Što Jahve znači: “Čuj štap”? Kada dijete ne posluša svoje roditelje, ispravlja se štapom discipline (npr. Mudre izreke 13:24, 22:15). Na isti način, Jahve disciplinira svoju djecu kada mu ne budu poslušni. I baš kao što svako mudro dijete pokušava otkriti što ga je udarilo (kako bi u budućnosti moglo izbjeći batinanje), mudro Jahvin narod također vidi i čuje ime Jahvinog štapa, koji je poslan da kazni one koji skupljaju Blago zloće i koji koriste “kratku mjeru koja je odvratna”.
10 Ima li još blaga opakosti u kući zlih i kratka mjera koja je odvratna?
11 Hoću li smatrati čistima one s opakom vagom i s vrećom lažnih utega?
Jahve nam kaže da neće smatrati čistim nikoga tko koristi zlu vagu ili tko ima “vreću lažnih utega”. Ali ako više ne vagamo srebro i zlato na vagi kada kupujemo svoju robu na tržištu, o čemu onda Jahve govori? I kako možemo biti krivi za korištenje opakih vage (i lažnih utega) u društvu u kojem koristimo elektroničku gotovinu?
12 Jer su njezini bogataši puni nasilja, njegovi stanovnici su govorili laži, a njihov je jezik prijevaran u ustima.
13 Zato ću i tebe razboljeti udarajući te, opustošivši zbog tvojih grijeha.
Zašto Jahve kaže da su naši bogataši puni nasilja i da smo govorili laži? I zašto kaže da su svi naši jezici varljivi u našim ustima? I zašto kaže da svi mi trebamo biti kažnjeni, kad su samo bogataši puni nasilja?
Kralj Omri živio je nekih 150 godina prije Miheja, a ipak su se ‘Omrijevi statuti’ i ‘djela Ahabove kuće’ još uvijek čuvali u Mihejevo vrijeme. Jahve je rekao da će, budući da ljudi još uvijek to rade, u zemlji biti glad i pustoš.
14 Jest ćeš, ali nećeš se nasititi; glad će biti u tvojoj sredini. Neke možeš odnijeti, ali ih nećeš spasiti; a ono što učiniš spasiš, ja ću predati maču.
15 „Sjet ćeš, ali nećeš žeti; masline ćeš gaziti, ali se uljem ne mazati; i praviti slatko vino, ali ne piti vino.
16 Jer se čuvaju naredbe Omrijeve; sva djela Ahabove kuće su obavljena; a ti hodi po njihovim savjetima, da te učinim pustošom, a tvoje stanovnike sikćućim. Stoga ćete snositi sramotu moga naroda.”
Koji su to ‘Omrijevi statuti’? Sveto pismo nam ne daje mnogo detalja. Na površini se čini da je Omri samo neki manji kralj koji je šest godina vladao Sjevernim kraljevstvom Efraim (Izrael).
Melachim Aleph (1. Kraljevi) 16:23-28
23 Trideset i prve godine Asinog kralja Jude, Omri je postao kralj Izraela i vladao je dvanaest godina. Šest godina vladao je u Tirsi.
24 I kupi brdo Samarija od Šemera za dva talenta srebra; zatim je sagradio na brdu i nazvao grad koji je sagradio Samarija, po imenu Šemera, vlasnika brda.
25 Omri je činio zlo u očima Jahvinim i činio je gore od svih koji su bili prije njega.
26 Jer je išao svim putovima Jeroboama, sina Nebatova, i njegovim grijehom kojim je natjerao Izraela u grijeh, razgnjevivši svojim idolima Jahvu Elohima Izraelova.
27 Ostala djela Omrijeva koja je učinio i moć koju je pokazao, nisu li ona zapisana u knjizi ljetopisa kraljeva Izraelovih?
28 Tako je Omri počinuo kod svojih otaca i bio pokopan u Samariji. Tada se umjesto njega zakralji njegov sin Ahab.
Sveto pismo nam ne govori mnogo više o Omriju nego da je učinio više zla od svih onih koji su bili prije njega; i da je on rodio zlog kralja Ahaba. Ipak, dok je vladao samo dvanaest godina, Omri je bio toliko utjecajan i toliko je odveo Sjeverno kraljevstvo od Tore da su mnogo godina nakon njegove smrti Edomci i Asirci nazivali Sjeverno kraljevstvo ‘Omrijevom kućom’ (Mat bit-Humri).
Ako nam Sveto pismo ne daje mnogo detalja o kralju Omriju, ono nam govori više o njegovom sinu Ahabu. Dok nam stih 16 govori da je Omri učinio više zla od svih onih koji su bili prije njega, stih 30 nam govori da je njegov sin, kralj Ahab, učinio još više zla od toga.
Melachim Aleph (1. Kraljevi) 16:29-33
29 Trideset i osme godine Asinog kralja Jude, Ahab, sin Omrijev, postao je kraljem Izraela; Ahab, sin Omrijev, kraljevao je nad Izraelom u Samariji dvadeset i dvije godine.
30 Ahab, sin Omrijev, činio je zlo u očima Jahvinim, više od svih koji su bili prije njega.
31 I dogodilo se, kao da mu je bilo beznačajno hodati u grijesima Jeroboama, sina Nebatova, da je uzeo za ženu Jezabelu, kćer Etbaala, kralja Tsidonaca; i on je otišao i služio Baalu i poklonio mu se.
32 Zatim je Baalu postavio žrtvenik u Baalovu hramu koji je sagradio u Samariji.
33 Ahab je napravio drvenu kipu. Ahab je učinio više da razgnjevi Jahvu Elohima Izraelova nego svi kraljevi Izraela koji su bili prije njega.
Dok su Judini kraljevi bili nesavršeni, mnogi od njih bojali su se Jahve i vjerovali da će Jahve nagraditi njihov narod dobrim, ako traže Jahvinu lice u procesu donošenja odluka. Iako je primjena malo drugačija, Yeshua nam daje isti princip, da u svemu prvo trebamo tražiti Jahvu.
Matitijahu (Matej) 6:31-33
31 Zato ne brinite govoreći: ‘Što ćemo jesti?’ ili ‘Što ćemo piti?’ ili ‘Što ćemo obući?’
32 Jer sve to traže pogani. Jer vaš nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno.
33 Nego tražite najprije kraljevstvo Elohima i njegovu pravednost, a sve će vam se to dodati.”
Nasuprot tome, kraljevi sjevera gotovo nikada nisu tražili Jahvinu lice tijekom procesa donošenja odluka. Umjesto toga, prvo su nastojali uspostaviti nacionalnu sigurnost i prosperitet sklapanjem ugovora i saveza s nežidovskim nacijama; a tek nakon toga tražili su Jahvine blagoslove. Paralela između “djela Ahabove kuće” i američkih vođa gotovo je točna.
Ahab je nastojao poticati bogatstvo i sigurnost sklapajući strateške saveze s drugim narodima. Njegov brak s Jezabelom, kćerkom cidonskog (feničanskog) kralja vjerojatno je sklopljen iz ravnodušnosti prema Jahvinoj Tori, i/ili iz želje da učvrsti strateški savez s Cidoncima. Njegov je motiv vjerojatno dao poticaj efrajimskom gospodarstvu dobivanjem pristupa golemim pomorskim tržištima Cidonaca.
Iako je Ahab možda namjeravao svoju ženidbu sa Cidonskim Carstvom kako bi povećao ekonomsko bogatstvo i nacionalnu sigurnost, nije uzeo u obzir da Jahve ima kontrolu nad svime. Ahabov savez s Cidoncima nije spriječio sirijskog kralja Ben-Hadada (Aram) da ga napadne. Budući da je sirijska vojska brojčano nadmašila Ahabovu, Ahabov poraz se činio izvjesnim; a ipak se Jahve smilovao Ahabu i izbavio ga da bi ‘upoznao Jahvu’.
Melcahim Aleph (1. Kraljevi) 20:13
13 Iznenada je prorok pristupio Ahabu, kralju Izraelu, i rekao: “Ovako govori Jahve: ‘Jesi li vidio sve ovo veliko mnoštvo? Evo, danas ću ti ga predati u ruke i znat ćeš da sam ja Jahve’.”
Međutim, Ahab nije uništio Ben-Hadada, pa je Ben-Hadad ponovno napao sljedeće godine. Jahve je još jednom izbavio Ahaba, ali je opet nagovijestio da Ahab treba uništiti sirijsku vojsku, tako da će sirijska vojska biti ‘predana u njegove ruke’.
Melachim Aleph (1. Kraljevi) 20:26-28
26 Tako je u proljeće godine Ben-Hadad okupio Sirijce i otišao u Afek da se bori protiv Izraela.
27 Sinovi Izraelovi bili su okupljeni i dani im namirnice i krenuli su protiv njih. Sinovi Izraelovi utaboriše se pred njima kao dva mala stada koza, dok su Sirijci ispunili kraj.
28 Tada dođe čovjek od Elohima i progovori kralju Izraela i reče: “Ovako govori Jahve: ‘Budući da su Sirijci rekli: Jahve je Elohim brda, ali nije Elohim dolina”, zato sam ja predat ću sve ovo veliko mnoštvo u tvoje ruke i znat ćeš da sam ja Jahve.’”
Ahabove snage razbile su sirijsku vojsku, a kralj Ben-Hadad je pobjegao spasivši život. Međutim, kada je Ben-Hadad ponudio Ahabu pristup uspješnim tržnicama Damaska, Ahab je sklopio savez (sporazum) s njim.
Melachim Aleph (1. Kraljevi) 20:34
34 Tada mu je Ben-Hadad rekao: “Gradove koje je moj otac uzeo od tvoga oca, ja ću vratiti; i možeš sebi postaviti trgove u Damasku, kao što je moj otac učinio u Samariji.”
Tada Ahab reče: “Otpratit ću te s ovim ugovorom.” Stoga je sklopio ugovor s njim i poslao ga.
Svijet bi mislio da je poštedjeti živote naših neprijatelja ‘lijepa’ stvar, a oni bi to odobrili. Jedini problem je što je Jahve već rekao da želi da se sirijska vojska uništi. Neposlušnost kralja Šaula kada nije uspio usmrtiti kralja Agaga i amalekitska stada usporedila se s idolopoklonstvom u Prvoj Samuelovoj 15, a tako je bilo i za kralja Ahaba. Jedina razlika bila je u tome što Ahabova motivacija nije bila samo nemar nego i pohlepa, jer ga je poticala mogućnost pristupa tržnicama Damaska.
Da je kralj Ahab danas živ, vjerojatno bi bio američki predsjednik ili stup u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Svjetskoj banci, Ujedinjenim narodima ili bilo kojoj od drugih brojnih organizacija koje nastoje zanemariti Jahvinu uputu kako bi poboljšale međunarodnu trgovinu. . Ove vrste organizacija pune su državnika Ahabove svjetovne vrste; i slično kao Ahab oni promiču toleranciju prema drugim religijama u ime međunarodne trgovine. Međutim, primijetite da kada je Ahab odobrio obožavanje Baala zbog svoje cidonske žene Izebele, to je na kraju dovelo do masovnog pokolja i progona Jahvinih proroka.
Melachim Aleph (1. Kraljevi) 18:4
4 Doista, dok je Izabela masakrirala proroke Jahvine, Obadija je uzeo stotinu proroka i sakrio ih, pedeset u pećinu, i nahranio ih kruhom i vodom.
Ahabovi financijski uspjesi tipiziraju “Riznice zloće” na koje nas upozorava Mihej 6:10. Ovo blago zloće je svaka korist koja ne dolazi od traženja najprije Kraljevstva Elohima (i Njegove pravednosti), već od traženja najprije materijalnih blagoslova koje želimo da nam Jahve doda.
Mihej 6:10-11
10 Ima li još blaga opakosti u kući zlih i kratka mjera koja je odvratna?
11 Hoću li smatrati čistima one s opakom vagom i s vrećom lažnih utega?
U vrijeme pisanja ovog teksta (2009. godine), Amerika još uvijek traži Jahvine blagoslove, a da prethodno nije tražila Njegovo lice; a Jahvin štap discipline brzo se približava. Zato imajmo oči da vidimo i uši da čujemo i naučimo kako smo upali u toliku nevolju.