Mnogi kršćani vjeruju da muškarci ne bi trebali pokrivati glavu dok se mole. Ova se doktrina obično temelji na 1. Korinćanima jedanaestom i četvrtom stihu. U Novoj verziji kralja Jamesa ovaj odlomak glasi:
1Korinćanima 11:4 (NKJV)
4 Svaki čovjek koji moli ili prorokuje, pokrivene glave, sramoti svoju glavu.
Ovaj prijevod je u sukobu s Torom, koja kaže Velikom svećeniku da pokrije glavu ne samo jednom, već dvaput: prvo turbanom, a zatim opet krunom.
| Izlazak 29:6 6 Stavi mu turban na glavu i stavi rastavljenu krunu na turban. |
(6) וְשַׂמְתָּ הַמִּצְנֶפֶת עַל רֹאשׁוֹ | וְנָתַתָּ אֶת נֵזֶר הַקֹּדֶשׁ עַל הַמִּצְנָפֶת |
Sinovi Velikog svećenika također su trebali pokrivati svoje glave turbanima, ali su također nosili ‘izvrsne šešire’ (zvane “migba’ot”, מִּגְבָּעֹת) ispod turbana.
| Izlazak 39:27-29 27 Izrađivali su tunike, umjetnički tkane od finog platna, za Aharona i njegove sinove, 28 turban od finog platna, krasne kape od finog lana, kratke hlače od finog platna, 29 i pojas od fino tkanog platna s modrim, ljubičastim i grimiznim koncem, koji je izradio tkalac, kako je Jahve zapovjedio Mojsiju. |
(27) וַיַּעֲשׂוּ אֶת הַכָּתְנֹת שֵׁשׁ מַעֲשֵׂה אֹרֵג | לְאַהֲרֹן וּלְבָנָיו: (28) וְאֵת הַמִּצְנֶפֶת שֵׁשׁ וְאֶת פַּאֲרֵי הַמִּגְשִּגְב | וְאֶת מִכְנְסֵי הַבָּד שֵׁשׁ מָשְׁזָר: (29) וְאֶת הָאַבְנֵט שֵׁשׁ מָשְׁזָר וּתְכֵלֶת וְאַרְגָּמָן וְתוֹלַעַת שָׁנִי מַעֲשֵׂה רֹקֵם | כַּאֲשֶׁר צִוָּה יְהוָה אֶת מֹשֶׁה |
Strongova hebrejska konkordanca govori nam da je migba’ah (migba’ot za množinu) bila hemisferična kapa.
OT4021 migba`ah (mig-baw-aw’); iz istog kao OT1389; kapa (kao poluloptasta).
Kada pogledamo referencu na OT1389, vidimo da je ova hemisferna kapa izgledala kao ‘malo brdo’.
OT: 1389 gib`ah (ghib-aw’); ženski rod od istog kao SZ:1387; brežuljak: -brdo, brdo.
Ovaj opis ‘malog brežuljka’ zvuči vrlo poput tradicionalne velike židovske crne lubanje; osim što je trebao biti izrađen od finog lana (a ne od pamuka). Međutim, pravi je problem ovdje to što Tora govori svećenicima da pokriju svoje glave dvaput kad god služe u Hramu (kao odora), ali većina prijevoda Prve Korinćanima 11:4 nam govori da muškarci ne bi trebali pokrivati svoje glave dok se mole ili prorokujući. Zbog toga se čini kao da apostol Šaul proturječi Tori, što znamo iz naših ranijih studija ne može biti.
U ovoj studiji pokušali smo imati na umu kako nam je Ješua rekao da ne mislimo da je došao uništiti čak i najmanju zapovijed u Tori.
Matityahu (Matej) 5:17-19
17 „Nemojte misliti da sam došao uništiti Tevrat ili Poslanike. Nisam došao uništiti nego ispuniti.
18 Zaista, kažem vam, sve dok nebo i zemlja ne prođu, jedna jota ili jedna sitnica neće proći iz Tore sve dok se sve ne ispuni.
19 Tko dakle prekrši jednu od ovih najmanjih zapovijedi i tako pouči ljude, najmanji će se zvati u kraljevstvu nebeskom; a tko ih bude činio i poučavao, veliki će se zvati u kraljevstvu nebeskom.
Kad god se zapitamo govori li Shaul protiv Tore, trebamo se sjetiti kako nam je Kepha (Peter) rekao da je Shaulova pisma teško razumjeti, te da je čak u prvom stoljeću bilo onih koji su pogrešno protumačili Shaulove spise kao da su protiv Tore.
Kefa Bet (2. Petrova) 3:15-17
15 i smatrajte da je dugotrpljivost našeg Adona spasenje – kao što vam je napisao i naš ljubljeni brat Šaul, prema mudrosti koja mu je dana,
16 kao i u svim njegovim poslanicama, govoreći u njima o ovim stvarima, u kojima su neke stvari teško razumljive, koje nepoučeni i nestabilni ljudi izvrću na vlastitu propast, kao što čine i ostatak Svetoga pisma.
17 Vi dakle, ljubljeni, budući da to znate unaprijed, pazite da i vi ne padnete od svoje vlastite postojanosti, odvedeni zabludom zlih…
Primijetite kako nam Kepha govori da su Šaulovi spisi Sveto pismo, jer ih nepoučeni i nestabilni izokreću dok čine ‘ostatak’ Svetog pisma. Jahve je čak rekao da je odabrao Šaula kao posudu koja će nositi njegovo ime.
Ma’asei (Djela) 9:11-16
15 Ali Jahve mu reče: “Idi, jer on je moja izabrana posuda da nosi moje ime pred poganima, kraljevima i sinovima Izraelovim (tj. Efrajimcima).
16 Jer ću mu pokazati koliko stvari mora pretrpjeti radi mog imena.”
Dakle, ako se prisjetimo da je Jahve rekao svećenicima da pokrivaju svoje glave kad god Mu služe u Hramu (kao dio svoje uniforme), i da kao posuda koju je Jahve izabrao, Šaul ne bi bio u suprotnosti s Jahvom, onda proučimo značenje riječi ‘pokriveno’, što se zapravo odnosi na zamotavanje glave u maramu.
| 1Korinćanima 11:4 4 Svaki čovjek koji moli ili prorokuje, imajući (potpuno) pokrivenu glavu, sramoti svoju glavu. |
BGT 1 Kor 11: 4 πᾶς ἀνὴρ προσευχόμενος ἢ προφητεύων κατὰ κεφαλῆς ἔχων καταισχύνει τὴν κεφαλὴν αὐτοῦ. |
Riječ ‘pokriven’ u četvrtom stihu je Strongova NT:2596, kata (κατὰ), što ukazuje na to da imate nešto ‘dolje iznad glave’.
NT: 2596 kata (kat-ah’); primarna čestica; (prijedložno) dolje (u mjestu ili vremenu), u različitim odnosima (prema padežu [genitiv, dativ ili akuzativ] s kojim je spojen):
Ovo je pomalo zbunjujuće. Što znači imati nešto ‘dolje’ na glavi? Ako čitamo dalje, vidjet ćemo da je ova riječ povezana sa Strongovim NT:2619, katakalupto (κατακαλύπτεται), što se odnosi na potpuno omotanu glavu, kao s maramom ili velom (stih 6, dolje).
| 1Korinćanima 11:6 6 Jer ako žena nije (potpuno) pokrivena, neka se i striže. Ali ako je za ženu sramotno da se šiša ili brije, neka se (potpuno) pokrije. |
BGT 1 Kor 11: 6 εἰ γὰρ οὐ κατακαλύπτεται γυνή, καὶ κειράσθω · εἰ δὲ αἰσχρὸν γυναικὶ τὸ κείρασθαι ἢ ξυρᾶσθαι, κατακαλυπτέσθω. |
Strongova Concordance nam govori da katakalupto ne znači ‘djelomično pokriti’, kao kod šešira. Umjesto toga, to znači ‘potpuno pokriti’ ili veo (kao s maramom).
NZ 2619: katakalupto: potpuno pokriti (tj. prekriti).
Takve stvari pogađaju naš izgled i našu osobnu udobnost, pa ljudi ne vole uvijek čuti o njima. Međutim, Sveto pismo je Sveto pismo, pa ako se sjetimo da katakalupto znači ‘potpuno pokriti’ (kao sa ženskom maramom ili velom), ubacimo značenje ovih riječi u tekst, da vidimo što je zapravo apostol Šaul značilo.
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 11:4
4 Svaki muškarac koji moli ili prorokuje, imajući potpuno pokrivenu glavu (tj. imajući glavu prekrivenu velom, ili omotanu ženskom maramom), sramoti svoju glavu.
I stih šesti:
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 11:6
Jer ako žena nije potpuno pokrivena, neka se i striže. Ali ako je za ženu sramotno da se šiša ili brije, neka bude potpuno pokrivena.
Sjećajući se da Šaul ne bi proturječio Jahvinoj zapovijedi da leviti pokrivaju svoje glave turbanom ili ‘izvrsnim šeširom’ kao dijelom svoje dežurne odjeće, čini se da Prva poslanica Korinćanima kaže da nije u redu da se čovjek zamota njegovu glavu u (ženskoj) marami, ili čak da pokriva glavu kada se moli ili prorokuje, jer to obeščašćuje njegovu glavu. Međutim, on također kaže da je pogrešno da žena ne pokrije glavu u potpunosti maramom; jer to je kao da se šišaš.
Jezik ovdje općenito nije ugodan tijelu, ali proučavanje pokrivala za glavu stvarno postaje zanimljivo kada se sjetimo kako nam Kepha govori da smo članovi kraljevskog Melkisedekovskog svećenstva. (Melek = kralj [tj. kraljevski], tzedek = pravednik).
Kefa Alef (1. Petrova) 2:9-10
9 Ali vi ste izabrani naraštaj, kraljevsko svećenstvo, izdvojeni narod, Njegov vlastiti poseban narod, da možete naviještati hvale Onoga koji vas je pozvao iz tame u svoje čudesno svjetlo;
10 koji nekoć nisu bili narod, a sada su ljudi Elohimovi, koji nisu bili pomilovani, a sada su zadobili milost.
Ali ako smo članovi Melkisedekovskog reda, trebamo li onda pokrivati svoje glave kao što je Levitskom redu bilo naređeno? Neki kažu da, a drugi ne. Tora ne precizira, ali ono što znamo je da su pravila za Melkisedekovske i Levitske redove različita. Levitski red trebao je djelovati unutar tabernakula ili hrama, dok je Melkisedekov red bio dizajniran da djeluje izvan jednoga. Nadalje, levitsko je svećenstvo uvijek trebalo ostaviti svoju odjeću kad god bi napustilo fizičko odvojeno mjesto. To jest, Veliki svećenik i njegovi sinovi nikada nisu nosili svoje odvojene oglavlja izvan Hrama.
Samo u svrhu rasprave, ako bi Melkisedekijski svećenici trebali nositi pokrivala za glavu, gdje i kada ih onda treba nositi? Trebaju li se nositi samo unutar sljedećeg hrama, budući da ih leviti nikada nisu nosili izvan hrama? Treba li ih nositi u sinagogama (i drugim mjestima odvojenim za bogoslužje) budući da su to ‘vrsta’ odvojenih mjesta? Tora jednostavno ne obrađuje ta pitanja. To je zato što je raspršenost kazna: ne možemo držati cijelu Toru u raspršenosti. Sve dok nas ne pozove natrag u svoju zemlju i dok ne sagradimo sljedeći hram, ne možemo ni znati kako pravilno držati Toru. Ipak, iako je važno učiti, trebali bismo biti vrlo oprezni da ne izmislimo hrpu vlastitih pravila.
Devarim (Ponovljeni zakon) 12:32
32 „Što god vam zapovijedam, pazite na to, nemojte tome dodavati niti oduzimati.
Jahve je jasno da ne smijemo dodavati ili oduzimati od Njegovih Uputa; i ako pažljivo pročitamo Ponovljeni zakon 4:2 (dolje), mogli bismo također vidjeti da je tu uključeno obećanje. Ako želimo držati zapovijedi Jahve našeg Elohima, onda ne smijemo dodavati ili oduzimati od Njegovih zapovijedi.
Devarim (Ponovljeni zakon) 4:2
2 “Ne dodaj riječi koju ti zapovijedam, niti oduzimaj od nje, da se držiš zapovijedi Jahve, Boga svoga, koje ti zapovijedam.”
Jedna od Jahvinih zapovijedi je ne dodavati Njegovoj riječi. Ako dakle dodamo Njegovu riječ, držimo li se više Njegovih zapovijedi? Ili radije ne čuvamo svoje?
Je li moguće da je Jahve namjerno ostavio neke stvari nejasne u Tori, posebno o tome što učiniti u rasejanju, samo da vidimo kako se ponašamo jedni prema drugima kada naiđemo na sive zone?
Situacija nije jasna jer su primjeri koje imamo mješoviti. Tora nikada ne govori prosječnom muškarcu ili ženi da pokriju (ili ne pokriju) svoju glavu; pa ipak, ljudi s Bliskog istoka dugo su pokrivali svoje glave radi zaštite od sunca, obično turbanom ili drugom zaštitom od sunca: ipak u slučaju Gorućeg grma, Jahve nije rekao Mosheu da skine pokrivalo s glave, već sandale s nogu.
Šemote (Izlazak) 3:5
5 Zatim je rekao: “Ne približavajte se ovom mjestu. Skinite sandale s nogu svojih, jer mjesto na kojem stojite je odvojeno.”
Bliskoistočni običaj i tradicija je da sluge pokrivaju glave i idu bosi. Je li to ono što je Jahve zapovjedio Mošeu, da postane bosonogi sluga pred Njim?
Kralj David također je pokrio glavu i išao bos kada je bježao od svog sina Abšaloma. Je li to trebalo pokazati Jahvi da se David smatra svojim slugom i da mu je podređen?
Šemuel Bet (2 Samuelova) 15:30
30 Tako se David popeo uz uspon na Maslinsku goru i plakao je dok se penjao; a on je imao pokrivenu glavu i išao bos. I sav narod koji je bio s njim pokrio je glave i uzašao, plačući.
Ipak, činjenica da je David pokrivao glavu govori nam da on inače nije pokrivao glavu (barem ne na taj način). Nadalje, vidimo da prorok Elizej nije uvijek držao pokrivenu glavu, inače mu se mladi ne bi rugali jer je ćelav.
Melachim Bet (2 Kralja) 2:23
23 Zatim se odande popeo u Betel; a dok je išao putem, dođoše neki mladići iz grada i rugahu mu se i rekoše mu: “Idi gore, ćelavo! Idi gore, ćelavo!”
Bilo bi zgodno kada bi nam Sveto pismo reklo trebamo li pokriti glavu ili ne, izvan Hrama. Međutim, nije; i osim ako nismo posebno odabrani kao posude koje će nositi Njegovo ime, ne bismo smjeli tome dodavati.
Primijetite jednu finu stvar: Šaulovi spisi nisu Tora i možda nemaju istu težinu kao Jahvine riječi; a ipak su Šaulove riječi Sveto pismo, koje nam je dano za našu pouku (2. Petrova 3:15-17, gore).
Dakle, što je Shaul zapravo govorio? Kada razmatramo cjelokupni povijesni kontekst Prve poslanice Korinćanima, moramo se sjetiti da je Korint bio lučki grad, s uobičajeno niskim moralnim standardima. No, mnogo gore od toga, Korint je bio središte grčke prostitucije u hramu. Opći moralni standardi u Korintu bili su toliko niski da je Shaul čak morao uputiti narod da zabrani muškarcu seks sa ženom svog oca.
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 5:1-2
1 Zapravo se javlja da među vama postoji seksualni nemoral, i to takav seksualni nemoral kakav se među poganima ni ne spominje — da čovjek ima ženu svog oca!
2 Ali vi ste nadimani i niste radije oplakivali da se iz vas makne onaj koji je to učinio.
Šaul govori Korinćanima da, iako se u Korintu može prihvatiti preljub, preljubnicima nije dopušteno ući u skupštine, jer sinagoge trebaju ostati odvojene od nečistoća redovitog svijeta.
Opća poanta Šaulove poslanice Korinćanima je, dakle, objašnjenje kako bi se Hebrejski muškarci i žene trebali ponašati u sinagogi. Budući da se morao pozabaviti nekim neobičnim situacijama, on kaže ljudima: “Evo nekih stvari koje bi Hebrejski muškarci i žene trebali raditi; a evo nekih stvari koje sljedbenici Ješue nikada ne bi smjeli činiti (bez obzira koliko su uobičajene u Korintu).“
Na svoj uobičajeni ljubazan, nježan način, Šaul poručuje vjernicima u Korintu ne samo da se suzdrže od seksa sa suprugama svog oca, već i da ne pokrivaju (kata) svoje glave ženskim maramama. To obeščašćuje čovjekovu glavu, a Tora zabranjuje preoblačenje.
Devarim (Ponovljeni zakon) 22:5
5 “Žena ne smije nositi ništa što pripada muškarcu, niti će muškarac obući žensku odjeću, jer svi koji to čine odvratni su Jahvi, Bogu svom.”
Iako se možda ne čini ‘poštenim’, čini se da Tora podržava Shaulovu tvrdnju da su pravila različita za muškarce i žene. Levitski svećenici trebaju pokrivati svoje glave na dužnosti u Hramu, ali tu odjeću moraju ostaviti u Hramu. Nadalje, David i Eliyahu nisu uvijek pokrivali svoje glave; pa bi se činilo kao da ne postoji jasna zapovijed da muškarci pokrivaju (ili ne pokrivaju) svoje glave. Međutim, čini se da drugi odlomci u Tori ukazuju na to da žene moraju pokriti glavu, barem kada su u Hramu.
U Tori o ljubomornom mužu u brojevima pet, dio procesa oslobađanja žene od odgovornosti je da svećenik otkrije njezinu glavu (možda simbolično privremenog uklanjanja autoriteta njezina muža). To implicira da njezina glava mora biti pokrivena u Hramu.
Bemidbar (Brojevi) 5:18
18 Onda neka svećenik stane ženu pred Jahvu, otkrije ženinu glavu i stavi u njezine ruke žrtvu za uspomenu, a to je prinos od ljubomore. I svećenik će imati u ruci gorku vodu koja donosi prokletstvo.
Tora ne kaže treba li joj glava obično biti pokrivena ili je pokriva samo za taj događaj, ali izgleda da je Shaul shvatio da je ženska marama simbol autoriteta njezina muža, koju bi trebala nositi kad god moli ili prorokuje .
| Korinćanima 11:4-10 4 Svaki čovjek koji moli ili prorokuje, imajući potpuno pokrivenu glavu (tj. zamotanu), sramoti svoju glavu. 5 Ali svaka žena koja moli ili prorokuje s nepokrivenom glavom, sramoti svoju glavu, jer to je jedno te isto kao da joj je glava obrijana. 6 Jer ako žena nije potpuno pokrivena, neka se i striže. Ali ako je za ženu sramotno da se šiša ili brije, (onda) neka joj (glava) bude potpuno pokrivena. 7 Jer čovjek doista ne bi trebao potpuno pokrivati svoju glavu, budući da je on slika i slava Elohimova; ali žena je slava muškarca. 8 Jer nije muškarac od žene, nego žena od muškarca. 9 Niti je muškarac stvoren za ženu, nego žena za muškarca. 10 Iz tog razloga žena bi trebala imati simbol vlasti na glavi, zbog anđela (glasnika). |
BGT 1 Korinćanima 11: 4 πᾶς ἀνὴρ προσευχόμενος ἢ προφητεύων κατὰ κεφαλῆς ἔχων καταλῆς ἔχων καταισν καταισν καταισν καταισιφếếầ καταισα 5 πᾶσα δὲ γυνὴ προσευχομένη ἢ προφητεύουσα ἀκατακαλύπτῳ τῇ κεφαλῇ καταισχύνει τὴν κεφαλὴν αὐτῆς · ἓν γάρ ἐστιν καὶ τὸ αὐτὸ τῇ ἐξυρημένῃ. 6 εἰ γὰρ οὐ κατακαλύπτεται γυνή, καὶ κειράσθω · εἰ δὲ αἰσχρὸν γυναικὶ τὸ κείρασθαι ἢ ξυρᾶσθαι, κατακαλυπτέσθω. 7 Ἀνὴρ μὲν γὰρ οὐκ ὀφείλει κατακαλύπτεσθαι τὴν κεφαλὴν εἰκὼν καὶ δόξα θεοῦ ὑπάρχων · ἡ γυνὴ δὲ δόξα ἀνδρός ἐστιν. 8 οὐ γάρ ἐστιν ἀνὴρ ἐκ γυναικὸς ἀλλὰ γυνὴ ἐξ ἀνδρός· 9 καὶ γὰρ οὐκ ἐκτίσθη ἀνὴρ διὰ τὴν γυναῖκα ἀλλὰ γυνὴ δὸὴὴ δὸ 10 διὰ τοῦτο ὀφείλει ἡ γυνὴ ἐξουσίαν ἔχειν ἐπὶ τῆς κεφαλῆς κεφαλῆς κεφαλῆς κεφαλῆς κεφαλῆς |
Opet se može činiti ‘neuravnoteženim’ ili ‘nepravednim’ da su pravila za žene drugačija nego za muškarce, a mi još uvijek nemamo izravnu zapovijed u p’shatu Tore, ali ima mnogo stvari u životu koje se ne čine poštenima , i važno je poštivati Sveto pismo. Dakle, ako prihvatimo riječi apostola Šaula kao Sveto pismo, onda bi se činilo da bi bilo najbolje da žena ima pokrivenu glavu (barem kada je u javnosti), tako da će biti spremna kad god se želi moliti.
Ali što znači deseti stih: “žena bi trebala imati simbol vlasti na glavi, zbog anđela (glasnika)?” Grčka riječ za ‘anđela’ je Strongov NT:32, ‘aggelos’ (izgovara se ang’-el-os), i ima više značenja.
NT: 32 aggelos (ang’-el-os); od aggello (što znači donijeti vijest); glasnik; osobito “anđeo”; (ili) implicirano, pastor: KJV – anđeo, glasnik.
Riječ ‘aggelos’ znači ‘glasnik’, posebice ‘anđeo’, ali i pastor. Svi ovi prijevodi imaju smisla. Prvo, ‘anđeo’ ima smisla jer su Nefili pali anđeli koji su pogrešno uzeli ljudske kćeri sebi za žene.
| B’reisheet (Postanak) 6:4 4 Bilo je palih na zemlji u tim danima, a i poslije, kad su sinovi Elohimovi ušli kćerima ljudskim i one su im rađale djecu. To su bili moćni ljudi od davnina, ugledni ljudi. |
(4) הַנְּפִלִים הָיוּ בָאָרֶץ בַּיָּמִים הָהֵם וְגַם אַחֲרֵי כֵן אֲשֶׁר יָבֹאוּ בְּנֵי הָאֱלֹהִים אֶל בְּנוֹת הָאָדָם וְיָלְדוּ לָהֶם | הֵמָּה הַגִּבֹּרִים אֲשֶׁר מֵעוֹלָם אַנְשֵׁי הַשֵּ |
Više ćemo o Nefilima objasniti na drugom mjestu, ali jedan od razloga zašto riječ ‘pastor’ također funkcionira ovdje je taj što na Bliskom istoku udane žene tradicionalno skrivaju svoju ljepotu od svih osim od muža. Sve se to smatra dijelom skromnog odijevanja, kako ne bi privuklo ili izazvalo neželjenu mušku pažnju. Ova vrsta stvari se općenito zanemaruje na zapadu, ali u hebrejskom društvu skromno odijevanje (uključujući pokrivanje kose) smatra se vrlo velikom stvari.
Muškarci su daleko više vizualno orijentirani od žena, a više milijardi dolara vrijedna industrija njege kose svjedoči da su žene svjesne privlačnosti svoje kose. Ženska kosa može biti još privlačnija od fino okrenutog gležnja, a neiskreno je da svaka žena troši vrijeme, novac i energiju čineći svoju kosu privlačnom, a onda tvrdi da to nema podsvjesno djelovanje na muškarce. Cijeli razlog zašto troši toliko vremena, novca i energije na svoju kosu je upravo da bi je učinila privlačnom, pa sama činjenica da to vrijeme i energiju troši na kosu pokazuje da je svjesna učinka koje to može imati.
Razlog zašto mlade djevojke i neudate žene u hebrejskom društvu ne pokrivaju kosu je upravo zato što oglašavaju svoju podobnost; ipak udate žene obično pokrivaju kosu kako bi prikrile svoju ljepotu od svih osim od muža. Kad izađu ‘dižu kosu’, a kad dođu kući ‘puste kosu’. Ovo ‘dizanje kose’ služi istoj vrsti vizualne obrambene svrhe kao i vjenčani prsten, osim što je utoliko učinkovitije jer prikriva i njezinu ljepotu od muških očiju. Ako čitamo Prvu Korinćanima 11 s takvim razumijevanjem, možemo vidjeti da udana žena treba na glavi nositi simbol vlasti ne samo za svog muža, već i za pastora. Iako je možda posvećen nadvladavanju tijela, pastor je i dalje podložan kušnjama kao i svi drugi. Kada žena prikrije svoju ljepotu, to služi kao vizualni podsjetnik na njenu odanost mužu i Jahvi. A čak i ako nije udana, još uvijek joj je ispravno da pokrije kosu u sinagogi (kao što je primjereno da muškarci kontroliraju svoje oči), jer je sinagoga mjesto odvojeno za molitvu.
U trinaestom stihu Šaul retorički pita da li je prikladno da se žena moli Elohimu s razgolićenom kosom:
13 Sami prosudite: je li dolično ženi da se moli Elohimu nepokrivene glave (i raspuštene kose)?
Mnogi kršćani vjeruju da je potpuno prihvatljivo da žene idu na odvojena mjesta s dekolteom, bedrima i kosom koja se vidi, ne uzimajući u obzir kamen spoticanja koji takve stvari postavljaju pred muškarce. Iako se to može smatrati prihvatljivim u kršćanskim krugovima ili u Korintu, to nikada nije bilo prihvatljivo u sinagogi.
Muškarcima također nije prihvatljivo ukrašavati kosu, niti ih nositi u frizurama. Ova riječ ukrasiti je loše prevedena u verziji New King James, gdje je prevedena kao ‘duga’. Za trenutak ćemo pobliže pogledati definicije riječi.
| 14 Ne uči li te ni sama priroda da ako čovjek ima dugu kosu, to mu je sramota? 15 Ali ako žena ima dugu kosu, to joj je slava; jer joj se kosa daje za pokrivanje. 16 Ali ako se netko čini da se svađa, mi nemamo takvog običaja, kao ni sabori Elohimovi. |
BGT 1 Korinćanima 11: 14. οὐδὲ ἡ φύσις αὐτὴ διδάσκει ὑμᾶς ὅτι ἀνὴρ μὲν ἐὰτὴ διδάσκει ὑμᾶς ὅτι ἀνὴρ μὲν ἐὰτὴ κομᾶς ἐὰτί κομᾶς 15 γυνὴ δὲ ἐὰν κομᾷ δόξα αὐτῇ ἐστιν; ὅτι ἡ κόμη ἀντὶ περιβολαίου δέδοται [αὐτῇ]. 16 Εἰ δέ τις δοκεῖ φιλόνεικος εἶναι, ἡμεῖς τοιαύτην συνήθειαν οὐκ ἔχομεν οὐδὲ αἱ ἐκκλησίαι τοῦ θεοῦ . |
Riječ ‘duga’ u stihovima 14. i 15. grčka je riječ ‘koma’ (κομᾷ). Kada to pogledamo, to ne znači ‘duga kosa’, nego ‘ukrašena kosa’ (tj. trese).
NT:2863 koma/komao (kom-ah’-o); iz NT:2864; nositi vlas kose: KJV – imati dugu kosu.
Prevođenje koma kao ‘duge kose’ kod prevoditelja kralja Jamesa očito je pogrešno. Kada pogledamo referencu na NT:2864, vidimo da opet govori o vlasima i ukrasnom oblačenju (ili pletenju) kose. A ako nastavimo tražiti reference, vidjet ćemo da se to ne odnosi samo na dugu kosu.
NT:2864 kome (kom’-ay); očito iz istog kao NT:2865; kosa na glavi (kod, kao ukras, i stoga se razlikuje od NT:2359; što ispravno označava samo tjeme):
Kada pogledamo referencu na NT:2359 (od čega se kome razlikuje) vidimo da ona označava kosu glave per se (a ne ukrašava kosu).
NT: 2359 thrix (trojka); genitiv trichos itd.; neizvjesnog izvođenja; kosa: KJV – kosa. Usporedi NT:2864.
Drugim riječima, koma, komao i kome se razlikuju od thrixa, što je samo ‘kosa’. Umjesto toga, koma, komao i kome svi označavaju neki oblik oblačenja, pletenja ili pletenja kose (kao kod pramenova). Zasigurno je to ono što je Šaul rekao Korinćanima da izbjegavaju, jer kao što objašnjavamo u studiji Nazarećanski Izrael , Šaul je položio barem dva različita nazirejska zavjeta, koja zahtijevaju da kosa na glavi raste. Nema smisla da Shaul kaže da je neprikladno da muškarci imaju dugu kosu kada bi i sam u to vrijeme imao dugu kosu. Umjesto toga, ono što ima više smisla je razumjeti da je on govorio Korinćanima da se žene trebaju odijevati kao žene, a muškarci se trebaju odijevati kao muškarci.
Konačno, ako pažljivo pročitamo ovaj odlomak, stih 16 nam govori da skupštine nemaju običaj da se sestre mogu moliti ili prorokovati s nepokrivenom kosom, jednostavno zato što je dugačka ili s rešetkama. Naprotiv, što je ljepši to ga više treba pokriti; a ako sestra ne želi pokriti svoju kosu u potpunosti, onda je treba obrijati ili ošišati, jer za nju otvoreno pokazati svoju ljepotu u sinagogi služi samo da odvrati svoju braću od usredotočenosti na Oca.
| 14 Ne uči li te ni sama priroda da ako čovjek ima ukrašenu kosu, to mu je sramota? 15 Ali ako žena ima ukrašenu kosu, to joj je slava; jer joj se kosa daje za pokrivanje. 16 Ali ako se netko čini da se svađa, mi nemamo takvog običaja, kao ni sabori Elohimovi. |
BGT 1 Korinćanima 11: 14. οὐδὲ ἡ φύσις αὐτὴ διδάσκει ὑμᾶς ὅτι ἀνὴρ μὲν ἐὰτὴ διδάσκει ὑμᾶς ὅτι ἀνὴρ μὲν ἐὰτὴ κομᾶς ἐὰτί κομᾶς 15 γυνὴ δὲ ἐὰν κομᾷ δόξα αὐτῇ ἐστιν; ὅτι ἡ κόμη ἀντὶ περιβολαίου δέδοται [αὐτῇ]. 16 Εἰ δέ τις δοκεῖ φιλόνεικος εἶναι, ἡμεῖς τοιαύτην συνήθειαν οὐκ ἔχομεν οὐδὲ αἱ ἐκκλησίαι τοῦ θεοῦ . |
Dakle, ukratko, Tora nalaže levitskim svećenicima da pokrivaju svoje glave kad god su na dužnosti u Hramu, kao dio njihove uniforme. Ostavljaju ovu odvojenu odjeću za sobom kad odu s dužnosti i ne nose je sa sobom.
Vidjeli smo da Tora ne daje izravnu naredbu prosječnom Izraelcu ili Izraelcu da pokriju svoje glave; i vidimo kako kralj David i Elizej možda nisu imali pokrivene glave iz dana u dan. Međutim, čini se da Tora ljubomornog muža i Prva Korinćanima jedanaest implicira da žena treba pokriti glavu ako je udana; te da ženska glava treba biti pokrivena na javnim bogomoljama, bez obzira na njezino bračno stanje. Barem, ovo je opseg mog razumijevanja u ovom trenutku, ali također trebam istaknuti da u svojoj ulozi učitelja nisam u poziciji da sudim drugim ljudskim bićima o njihovoj razini prihvaćanja ovog studija, ili bilo koje druge. Moj posao je samo poučavati i dopustiti da Jahvin Duh bude taj koji će osuditi (ili ne), kako Jahve smatra prikladnim.
Kad god se objavi studija o pokrivalima za glavu, uvijek se javlja negodovanje da mala židovska kipa (koja se također naziva yarmulke) potječe iz poganske tradicije. To je istina. Mala židovska kipa predstavlja aureolu ili ‘sunčev disk’. Ovo je simbol obožavanja sunca i treba ga izbjegavati. Međutim, to ništa ne govori o zapovijedi dežurnim levitskim svećenicima da pokrivaju glave kad god služe u Hramu pred Jahvom.
Pokrijem li glavu? vjerujem da mogu. Ali trebam li to činiti u okruženju sinagoge? Ja jednostavno ne znam. Vjerujem da je Sveto pismo jasno da će to biti ono što treba učiniti kada se Hram obnovi i spoje levitski i Melkisedekovski redovi (kao što je prorok Izaija prorekao u Izaiji 66:21).
Bih li pokrio glavu kao dežurni svećenik u obnovljenom Hramu? Apsolutno: dvaput bih pokrio glavu, jer tako Jahve kaže da se radi. Da li bih mislio da bi žene trebale pokrivati svoje glave u okruženju hrama (ili u bilo kojoj odvojenoj molitvenoj kući)? Da, vjerujem da bi to bila ispravna stvar za njih, ali u rasejanju mi se gnuša učiniti bilo što više osim poticati to kao učenje Svetog pisma. Sve dok ostajemo u disperziji, ne vjerujem da možemo donijeti neka čvrsta pravila koja bi naši ljudi slijedili; ali da samo trebamo biti svjesni činjenice da dok nas On ne pozove natrag u svoju zemlju, ne možemo Mu ugoditi držeći svu Njegovu Toru.