U proučavanju kalendar Tore objašnjavamo kalendar koji nam Jahve kaže da se držimo u Svetom pismu. Jedna stvar koju vidimo je da dani počinju uvečer. To se može vidjeti po jednostavnoj činjenici da nam Postanak 1 govori da večer i jutro čine dan.
B’reisheet (Postanak) 1:19
19 Tako bi večer i jutro, dan četvrti.
To je potvrđeno time što nam Jahve kaže da Dan pomirenja traje od večeri do večeri.
Vayiqra (Levitski zakonik) 23:32
32 “To će vam biti subota svečanog odmora, i vi ćete mučiti svoje duše; devetog dana u mjesecu navečer, od večeri do večeri, slavi svoju subotu.”
Postanak 1:14-19 nam govori da su sunce, mjesec i zvijezde stvoreni za znakove, godišnja doba, dane i godine. Sunce, mjesec i zvijezde dijele dan od noći.
B’reisheet (Postanak) 1:14-19
14 Tada Elohim reče: “Neka budu svjetla na svodu nebeskom da dijele dan od noći, neka budu za znakove i godišnja doba, za dane i godine;
15 i neka budu svjetla na svodu nebeskom da svijetle na zemlji”; i bilo je tako.
16 Tada Elohim načini dva velika svjetla: veće svjetlo da upravlja danom i manje svjetlo da upravlja noću. Napravio je i zvijezde.
17 Elohim ih postavi na svod nebeski da svijetle na zemlji,
18 i da vlada danom i noću i da odijeli svjetlo od tame. I Elohim je vidio da je to dobro.
19 Tako bi večer i jutro, dan četvrti.
U Kalendar Tore također smo vidjeli da mjesec počinje uočavanjem prvog polumjeseca mladog mjeseca. Znamo da je to bio kalendarski sustav korišten u Ješuino vrijeme jer povijesni zapisi dani u Talmudu pokazuju da je u prvom stoljeću bilo svjedoka viđenja prvog polumjeseca mladog mjeseca. Svjedoke se koristi samo kada se ima što vidjeti (dok se u većini verzija teorije lunarne subote nema što vidjeti).
Mišna, Roš Hašana 23b
Kako testiraju svjedoke? Prvi se testira par koji prvi stigne. Dovode se stariji od njih i oni mu govore: „Reci nam kako si vidio mjesec, ispred sunca ili iza sunca? Sjeverno od njega ili južnije? Koliko je bila velika i u kojem je smjeru bila nagnuta? I koliko je bila široka?”
Ako kaže “Pred suncem”, njegov se dokaz odbacuje. Nakon toga bi doveli drugog i testirali ga. Ako su se njihovi izvještaji poklopili, njihovi su dokazi prihvaćeni, a ostali parovi samo nakratko ispitani, ne zato što su uopće bili potrebni, već da ne bi bili razočarani,[and] tako da ih ne treba odvraćati od dolaska.
Možemo znati da je kalendar lunarne subote pogrešan jer ne ide prema vidljivom viđenju prvog polumjeseca. Ovo je ključno jer je kalendar središnji za bogoslužje. Da kalendar ječma i mladog mjeseca koji je bio u upotrebi u prvom stoljeću nije bio ispravan, Yeshua bi morao nešto reći o tome jer je morao biti u Jeruzalemu u pravo vrijeme za svoju žrtvu na križu/kolcu. Nadalje, apostoli su također morali biti u gornjoj sobi kada je Duh bio izliven u Djelima 2, inače ne bi primili prebivalište Duha. Ipak, i Ješua i Njegovi apostoli bili su na pravim mjestima u pravo vrijeme, a znamo da su mjerili vrijeme prema kalendaru ječma i mladog mjeseca. Samo ovo bi trebalo biti dovoljno da se rasprava završi, ali za one koji žele potpuni dokaz, nastavit ćemo.
Jahve je radio šest dana, a sedmi dan je dovršio sav svoj posao. Stoga je blagoslovio sedmi dan i odvojio ga.
B’reisheet (Postanak) 2:1-3
1 Tako su nebo i zemlja i sva njihova vojska dovršeni.
2 I sedmoga dana Elohim je završio svoje djelo koje je učinio, i počinuo je sedmi dan od svih svojih djela koje je učinio.
3 Tada je Elohim blagoslovio sedmi dan i izdvojio ga, jer se u njemu odmarao od svih svojih djela koje je Elohim stvorio i napravio.
Ovaj odlomak nam daje osnovni obrazac brojanja do šest, a zatim odmaranja sedmog dana. Isti ćemo obrazac ponovno vidjeti u Izlasku 16.
Šemote (Izlazak) 16:22-26
22 Tako je šestoga dana skupilo duplo više kruha, po dva omera. I svi poglavari džemata dođoše i javiše Mošeu.
23 Tada im reče: “Ovako je rekao Jahve: ‘Sutra je subotnji odmor, subota je posebna Jahvi. Pecite što ćete danas peći, a kuhajte što ćete kuhati; i spremite sve za sebe. to ostaje, da se čuva do jutra’.”
24 Tako su ga odložili do jutra, kako je zapovjedio Mojsije; i nije smrdio, niti je u njemu bilo crva.
25 Tada je Moše rekao: “Jedite to danas, jer danas je subota Jahvi; danas to nećete naći u polju.”
26 “Šest dana skupljajte, a sedmi dan, u subotu, neće ga biti.”
Neki su Izraelci odbili odmoriti se na sedam, što je uznemirilo Jahvu.
Šemote (Izlazak) 16:27-30
27 A dogodilo se da su neki od naroda izašli sedmi dan da se skupe, ali nisu našli nikoga.
28 A Jahve reče Mošeu: “Dokle ćeš odbijati držati moje zapovijedi i moje zakone?
29 Vidite! Jer vam je Jahve dao subotu; stoga vam daje šesti dan kruh za dva dana. Neka svaki čovjek ostane na svom mjestu; neka nitko ne izlazi sa svog mjesta sedmoga dana.”
30 Tako se narod sedmoga dana odmorio.
Lunarni suboti poučavaju da zapovijed nije brojati do šest i odmarati se, nego se odmarati po mjesečevim fazama. Postoje mnoge varijacije ovog učenja, ali općenito, svi traže potporu u Postanku 1:14-19, koja nam govori da mjesec igra ulogu u uspostavljanju kalendara.
B’reisheet (Postanak) 1:14-19
14 Tada Elohim reče: “Neka budu svjetla na svodu nebeskom da dijele dan od noći, neka budu za znakove i godišnja doba, za dane i godine;
15 i neka budu svjetla na svodu nebeskom da svijetle na zemlji”; i bilo je tako.
16 Tada Elohim načini dva velika svjetla: veće svjetlo da upravlja danom i manje svjetlo da upravlja noću. Napravio je i zvijezde.
17 Elohim ih postavi na svod nebeski da svijetle na zemlji,
18 i da vlada danom i noću i da odijeli svjetlo od tame. I Elohim je vidio da je to dobro.
19 Tako bi večer i jutro, dan četvrti.
Mnogi znanstvenici nagađaju da se svjetlo i tama koji su stvoreni prvog dana odnose na duhovno svjetlo i tamu (tj. dobro i zlo, a ne vidljivo svjetlo). Ipak, glavna stvar koju ovdje trebamo vidjeti je da je mjesec stvoren tek četvrtog dana. Ako je Jahve započeo svoje računanje prvog dana, ali mjesec nije ni stvoren do četvrtog dana, tada Jahve nije mogao temeljiti svoje računanje na mjesečevim fazama.
Ponekad lunarni sabatarijanci navode da je broj do sedam izgubljen u babilonskom progonstvu, ali to nije točno. Kao što smo vidjeli prije, Yeshua (koji je došao nakon babilonskog progonstva) vodio je kalendar ječma-mladaka.
Najčešća verzija teorije o lunarnoj suboti ima mjesec koji počinje kada je mjesec mrak, na ono što se obično naziva lunarnom konjunkcijom. Ovo se također naziva bez mjeseca ili tamni mjesec.
Ova teorija temelji se na konceptu da bi netko hipotetski trebao moći pogledati u noćno nebo i znati kada je subota, na temelju mjesečevih faza. Koliko god ovaj koncept lijepo zvučao, to nije ono što Jahve kaže da čini. Postoje i praktična ograničenja jer u zemlji Izraelu konjunkcija (tamni mjesec) inače traje dva dana, a može trajati i do 3,5 dana (ili više, ako ima oblaka). Koji od ovih dana treba koristiti kao polazište za naše prebrojavanje? Ovo nije mali problem i ne postoji način da lunarni sabatarijanci pomire prividnu nesklad, jer Jahve nikad ništa ne kaže o tome. Zbog toga se u praksi ljudi koji drže lunarnu subotu pozivaju na računalno generirane karte temeljene na modernim astronomskim podacima. Trebaju im ovakve karte, tako da njihovi ljudi neće htjeti slaviti subotu na sve različite dane; ali ove vrste karata nisu postojale u antičko doba.
Još jedno važno pitanje tiče se pripremnog dana, a to je dan neposredno prije subote. Ovo je dan kada je Jahve cijelom Izraelu rekao da dva dana pripremaju hranu, kako bi imali svježu hranu za jelo tijekom subote (kada ne bi trebali kuhati).
Šemote (Izlazak) 16:22-23
22 Tako je šestoga dana skupilo duplo više kruha, po dva omera. I svi poglavari džemata dođoše i javiše Mošeu.
23 Tada im reče: “Ovako je rekao Jahve: ‘Sutra je subotnji odmor, subota je posebna Jahvi. Pecite što ćete danas peći, a kuhajte što ćete kuhati; i spremite sve za sebe. to ostaje, da se čuva do jutra’.”
Sljedeći grafikon ilustrira zašto je lunarnu subotu tako teško (ako ne i nemoguće) održati. Iako se mjesec ponekad može nazirati na nebu, obično je mali i nije ga lako čitati (čak i u vedrim noćima kada nema oblaka). Ali što je još važnije, mjesečeve faze nisu diskretne. U sljedećem grafikonu, gornji lijevi kvadrant predstavlja subotu, jer je to mjesečeva faza (prva četvrtina). Međutim, sljedeća mjesečeva faza dolazi osam dana kasnije (drugi red dolje, druga slijeva), čineći osmodnevni tjedan. Možda se moglo pretpostaviti da je dan priprema trebao biti održan 7. dana (pod pretpostavkom da nije bilo oblaka), ali onda primijetite da je mjesec pun puna dva dana. Koji od ova dva dana treba držati kao lunarnu subotu? Ne postoji način da se zna jer Jahve ne govori ništa o tome kako riješiti ovu vrstu problema (a zapravo, cijela konstrukcija nije ono što On zapovijeda.
Pod pretpostavkom da odaberemo da prvi od dva dana punog mjeseca bude naša subota, onda je još sedam dana do sljedeće faze mjeseca; ali u trećem redu dolje, prvom stupcu (13. dan), biste li znali održati svoj pripremni dan ovdje?
Nastavljajući dalje, postoje dva dana u kojima je mjesec potpuno mračan (20. i 21. dan). Tako bi pripremni dan bio posljednji dan u trećem redu (19. dan), ali pravi dan tamnog mjeseca je tek dva dana kasnije, u četvrtom redu dolje, drugi slijeva (21. dan).
Drugi problem je što od jednog mladog mjeseca do drugog ima otprilike 29,5 dana, što nije jednako podijeljeno na 4. Kada podijelimo 29,5 dana s 4, dolazimo do prosjeka od +/- 7,375 dana u prosječnom lunarnom tjednu. Budući da je besmisleno imati tjedan koji traje 7.375 dana, u praksi svaki treći lunarni tjedan mora biti dug osam dana (zapravo, vidimo dva primjera osmodnevnog tjedna u gornjoj tabeli). Ipak, Jahve nam nikada ne kaže da tjedan može imati osam dana. Jahve zapovijeda sedmodnevni tjedan.
Ono što ova verzija teorije o lunarnoj suboti stvarno postaje neuredna je u vremenu održavanja festivala, jer kaže da bi svi festivali trebali padati na mjesečeve faze. To jest, kaže se da Pasha, Omer (Snop valova), Posljednji dan beskvasnih kruhova i Pedesetnica trebaju pasti na lunarne subote. U početku ova teorija izgleda sjajno, ali se raspada pod lupom jer ne samo da je u suprotnosti s Torom, već se također ne slaže s zapisom o Ješuinom uskrsnuću.
Postavlja se pitanje je li Ješua umro na Pashu ili na Prvi dan beskvasnih kruhova. U Kalendar Tore raspravljamo o obje opcije, ali vjerujemo da je gotovo sigurno ubijen na Pashu, jer je Mesija, naša Pasha, umro za nas.
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 5:7
7 Zato očistite stari kvasac, da budete novo grudo, jer ste doista beskvasni. Jer doista je za nas žrtvovan Mesija, naša Pasha.
Nakon što je bio odsječen sredinom tjedna, Ješua je tada bio u zemlji tri dana i tri noći.
Markaus (Marko) 8:31
31 I poče ih poučavati da Sin Čovječji mora mnogo pretrpjeti, da ga starješine i glavari svećenički i književnici odbace, da bude ubijen i nakon tri dana uskrsnuti.
Ješua je tada podignut ili u subotu ili vrlo rano prvog dana u tjednu (možda u sumrak, kada je subota ustupila mjesto prvom danu u tjednu). Nije odgojen usred tjedna.
Markaus (Marko) 16:9
9 A kad je rano uskrsnuo prvoga dana u tjednu, ukazao se najprije Mariji Magdaleni, iz koje je istjerao sedam demona.
Problem je u tome što teorija lunarne subote kaže da se i Pasha i subota odvijaju u mjesečevim fazama. Ovo znači da Ješua umire u mjesečevoj fazi, a tri dana kasnije ustaje u drugoj mjesečevoj fazi. Da bi ova teorija funkcionirala, mjesečeve faze moraju se odvijati u razmaku od tri dana (što je nemoguće). Za ovo nema lijeka.
1. dan | 2. dan | 3. dan | 4. dan | 5. dan | 6. dan | 7. dan Šabat |
8. dan | 9. dan | 10. dan | 11. dan | 12. dan | 13. dan | 14. dan Pasha |
15. dan | 16. dan | 17. dan Uskrsnuće |
18. dan | 19. dan | 20. dan | 21. dan Šabat |
22. dan | 23. dan | 24. dan | 25. dan | 26. dan | 27. dan | 28. dan itd. |
Pentekost ima slične probleme. Na hebrejskom se Duhovi nazivaju Šavuot, što znači “blagdan tjedana”. Tora kaže da se broji sedam potpunih subota (7 x 7 = 49), da se doda dan (da se napravi 50 dana), a zatim da se održi blagdan.
Levitski zakonik 23:15-16 15 „I računajte za sebe od dana poslije subote, od dana kada ste donijeli snop prinosa mahanja: navršit će se sedam subota. 16 Brojite pedeset dana do dana poslije sedme subote; tada prinesi Jahvi novu žitnu žrtvu.” |
(15) וּסְפַרְתֶּם לָכֶם מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת מִיּוֹם הֲבִיאֲכֶם אֶת עֹמֶר הַתְּנוּפָה | שֶׁבַע שַׁבָּתוֹת תְּמִימֹת תִּהְיֶינָה: (16) עַד מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת הַשְּׁבִיעִת תִּסְיעִת תִּסְיעִת תִשַּׁבָּת וְהִקְרַבְתֶּם מִנְחָה חֲדָשָׁה לַיהוָה |
Problem je što lunarni kalendar mora imati 8 dana u tjednu svaka 3 tjedna (u prosjeku). Nakon 7 tjedana bit će 2 ili 3 od ovih tjedana od 8 dana, dodajući na taj način dodatna 2 ili 3 dana. Umjesto 50 dana koje Jahve zapovijeda, lunarno brojanje omera obično će trajati 52 ili 53 dana.
Iz istih razloga, svake 3 godine (u prosjeku) 7 dana beskvasnog kruha zapravo će trajati 8 dana. Nadalje, budući da su putanje leta nebeskih tijela nepravilne, te stvari nikada ne možemo predvidjeti. To je nestalan problem koji lunarni suboti ne mogu riješiti.
Kako bi se brojanje svelo na 50, neki započinju svoje tjedno brojanje s prvim polumjesecom mladog mjeseca. Ovdje je problem što to odbacuje druga odbrojavanja. Tjedan nakon Pashe je vrlo kratak (4 ili 5 dana), dok je tjedan prije mladog mjeseca vrlo dug (10 ili 11 dana). I što je najgore, sve to zahtijeva promjenu Tore, što Jahve izričito zabranjuje.
Devarim (Ponovljeni zakon) 4:2
2 “Ne dodaj riječi koju ti zapovijedam, niti oduzimaj od nje, da se držiš zapovijedi Jahve, Boga svoga, koje ti zapovijedam.”
Druga varijanta ima tri tjedna od po 7 dana, a posljednji tjedan se razvlači do početka sljedećeg mjeseca. Ovdje je problem što lunarni mjesec traje otprilike +/- 29,5 dana, što u praksi znači da će otprilike polovica mjeseci trajati 29 dana, dok će druga polovica mjeseci trajati 30 dana. To znači da posljednji tjedan mora trajati 8 ili 9 dana, ovisno o tome je li mjesec od 29 ili 30 dana. Na donjem grafikonu prvo vidimo prikazan mjesec od 30 dana, a zatim mjesec od 29 dana.
Mjesec | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | Mjesec | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | Mjesec | 2 | 3 | 4 |
Previše je varijacija teorije lunarne subote da bismo ih sve pratili ovdje. Svi su oni fatalno pogrešni jer ne slijede naredbu koju nam je Jahve dao u Tori, a to je da izbrojimo do šest, a zatim se odmorimo, kao što je On učinio.
B’reisheet (Postanak) 2:1-3
1 Tako su nebo i zemlja i sva njihova vojska dovršeni.
2 I sedmoga dana Elohim je završio svoje djelo koje je učinio, i počinuo je sedmi dan od svih svojih djela koje je učinio.
3 Tada je Elohim blagoslovio sedmi dan i izdvojio ga, jer se u njemu odmarao od svih svojih djela koje je Elohim stvorio i napravio.
Jahvi se ne sviđa kada nećemo učiniti kako traži.
Šemote (Izlazak) 16:28-30
28 A Jahve reče Mošeu: “Dokle ćeš odbijati držati moje zapovijedi i moje zakone?
29 Vidite! Jer vam je Jahve dao subotu; stoga vam daje šesti dan kruh za dva dana. Neka svaki čovjek ostane na svom mjestu; neka nitko ne izlazi sa svog mjesta sedmoga dana.”
30 Tako se narod sedmoga dana odmorio.
Ako volimo Jahvu i želimo mu ugoditi, što je onda loše u tome da samo slijedimo Jahvin primjer i činimo ono što On traži od nas?