U poglavlju o Aviv ječam i glava godine (u Kalendar Tore), vidjeli smo da Rosh HaShanah (glava godine) započinje kad ugledamo prvi polumjesec mladog mjeseca iz izraelske zemlje, kad znamo da ćemo moći ponuditi prvi snop aviva (srednje tijesto ) ječam 15-21 dan kasnije, na Yom HaNafat HaOmer (Dan prinosa valovitih snopova).
Također smo vidjeli da ovaj pojedinačni omer (snop) prinosa simbolizira Ješuu, koji je prvi od prinosa uskrsnuo iz mrtvih.
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 15: 20-23
20 Ali sada je Mesija uskrsnuo iz mrtvih,
i postala je plod onih koji su zaspali.
21 Jer budući da je čovjekom došla smrt, i čovjekom je uskrsnuće mrtvih.
22 Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Mesiji svi oživjeti.
23 Ali svaki po svom redoslijedu:[first] Mesija prvine,[and then] poslije oni koji su Mesijini pri Njegovom dolasku.
Također smo vidjeli da, kao što Ješua predstavlja prvog vjernika koji se nudi, tako se i omer mora sastojati od prvih plodova ječma koji su sazreli u izraelskoj zemlji, jer se ništa drugo ne može ubrati tek nakon što valni snop ima ponudio. Ova ponuda također započinje s 50-dnevnim brojanjem do Pedesetnice[Shavuot] ).
Devarim (Ponovljeni zakon) 16: 9-10
9 “Brojat ćete sedam tjedana za sebe; počnite brojati sedam tjedana od trenutka kada počnete stavljati srp na stojeće zrno.
10 Tada ćete blagdan tjedana [Shavuot, Pedesetnica] pripaziti Jahvi, svome Elohimu, danakom dobrovoljne žrtve iz vaše ruke, koju ćete dati dok vas Jahve, vaš Elohim, blagoslovi. “
Također smo vidjeli da se omer mora sastojati od prvoga od novih usjeva ječma, jer Jahve koristi izraz biccurim (בִּכּוּרִים).
Vayiqra (Levitski zakonik) 2: 14-15
14 „I kad prinesete Jahvi prinos prinosa [בִּכּוּרִים], donijet ćete zelene glavice žitarica sušene u vatri,[and/or] drobljeni karmel dajte za prinos prinosa.
15 I stavite na njega ulja i položite tamjana. To je žitna ponuda. “
Izraz biccurim (בִּכּוּרִים) je Strongov Stari zavjet SZ: 1061, što znači prvi plod.
SZ: 1061 bikkuwr (bik-koor ‘); od SZ: 1069; prvi plodovi usjeva:
KJV – prvo voće (-zrelo[figuratively] ), ishitreno voće.
Korijen u SZ: 1069 odnosi se na plod koji je uistinu prvi (kao da “puca maternica”). Dakle, odnosi se na prvi plod, poput onih koji su dobili pravo prvorodstva (tj. Pravo prvorođenog djeteta).
SZ: 1069 bakara (baw-kar ‘); primitivni korijen; pravilno, da pukne maternica, tj. (uzročno) rađa ili daje rani plod (žene ili stabla); također (kao naziv iz OT: 1061) dati rođenje:
KJV – stvoriti prvorođenca, biti prvorođenče, roditi prvo dijete (novo voće).
Kao što smo vidjeli u Aviv ječam i glava godine , ideja je ponuditi prvi snop ječma Jahvi kako bi mu se otvorio put za ostatak žetve. Na taj način, nitko od uzgajivača ječma s usjevima koji rano dozrijevaju ne mora izgubiti rod ili slomiti Ponovljeni zakon 16: 9 (rezanjem bez pokretanja broja omera do Shavuota).
Omer i Shavuot: NE “Proljeće” Gozbe!
Rabini smatraju da su Pasha, beskvasni kruh, prinošenje valovitih snopova i Duhovi „proljetne gozbe“. To je zato što se, prema „židovskom“ kalendaru Hillel II, Pasha ne smije održati prije proljetne (proljetne) ravnodnevnice. Ovo je vrlo teška pogreška.
Uvjeti ravnodnevnica i ekviliks odnose se na to kada sunce prelazi ekvator, zbog čega su dan i noć jednake duljine. To se događa dva puta godišnje, a smatra se važnim u vještičarstvu, na gregorijanskom rimskom kalendaru, na ekvinocijskom kalendaru i na rabinskom Hillel II „židovskom“ kalendaru.
Na gregorijanskom rimskom kalendaru, Proljeće (ili Proljetni ) Ravnodnevnica održava se 20. ili 21. ožujka (ovisno o tome smatraju li to prijestupnom godinom ili ne). Tu je i Pad (ili Jesen ) Ravnodnevnica 22. ili 23. rujna (opet ovisno o tome smatraju li to prijestupnom godinom ili ne). A tu je i Ljetni solsticij obilježavanje najdužeg dana u godini, plus a Zimski solsticij na najkraći dan u godini.
Uvjet Proljeće odnosi se na vrijeme između Sunca koji prelazi ekvator (a dani i noći su jednake duljine, ali počinju se produžavati) do Ljetnog solsticija, kada će dani trajati cijele godine. Ovaj pojam, dakle, ovisi o suncu.
Problematično je nazvati Jahvine blagdane ili „proljetnim blagdanima “ili„ jesenskim blagdanima“, jer Jahve nikada ne koristi ove izraze. Umjesto toga, Jahve nam govori da pripazimo (tj. Budemo izuzetno oprezni) da ne koristimo kretanje sunca, mjeseca ili zvijezda u našim proračunima kalendara, jer smatra da ih to obožava (ili im služi). (Za detalje pogledajte “ O usluzi ”U Kalendar Tore.)
Devarim (Ponovljeni zakon) 4:19
19 „I pazi, da ne digneš oči prema nebu i kad vidiš sunce, mjesec i zvijezde, svu nebesku vojsku, osjećaš se kao da im se klanjaš i služiš im, što im je dao Jahve, tvoj Bog svim narodima pod cijelim nebom kao baština. “
Baziranje kalendara na kretanju sunca upravo je ono što nam Elohim kaže da pripazimo da to ne činimo! Međutim, upravo to radimo kada koristimo izraze “proljetne gozbe” i “jesenske gozbe”, jer se pojmovi “proljeće” i “pad” temelje na kretanju sunca
Ovi su izrazi također netočni jer avijski ječam često sazrijeva prije proljetne ravnodnevnice. Ono što se čini ispravnijim jest korištenje izraza, “blagdani prvog mjeseca” i “blagdani sedmog mjeseca”. To je zato što smo, kao što ćemo vidjeti, Shavuot (Duhovi) zaista produženje Dana prinosa valovitih snopova (koji se održava u prvom mjesecu).
Kada je valni snop i Duhovi?
Kao što smo vidjeli u poglavlju o Aviv ječam i glava godine , Yom HaNafat HaOmer (Dan prinosa valovitih snopova) održava se dan nakon tjedne subote u koju pada Pasha.
Vayiqra (Levitski zakonik) 23: 10-11, 14
10 “Obratite se sinovima Izraelovim i recite im: ‘Kad uđete u zemlju koju vam dajem i požnjete žetvu, donijet ćete svećeniku snop prvina svoje žetve.
11 Zamahnut će snopom pred Jahvom da bude prihvaćen u vaše ime; dan nakon[weekly] Svećenik subotom će je mahnuti …
14 „Nećete jesti ni kruha, ni presušenog zrna, ni svježeg zrna do istog dana kad prinesete prinos svom Elohimu; bit će to zakon zauvijek u vašim naraštajima u svim vašim prebivalištima. “
Na primjer, ako se prvi mjesec u tjednu (kako subota završava) vidi novi mjesec Rosh HaShanah, tada će se Pesach održati u šabat, a Yom HaNafat HaOmer bit će već sljedeći dan. To znači da će to biti 15. dana prvog mjeseca (što je najskorije moguće da se Yom HaNafat HaOmer održi).
| Rosh | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | Pesach |
| Omer |
Ako se mladi mjesec vidi drugog dana u tjednu, to Pesach postavlja na prvi dan u tjednu. Kada se to dogodi, Yom HaNafat HaOmer održava se do prvog dana sljedećeg tjedna. U ovom slučaju Yom HaNafat HaOmer održava se 21. dana prvog mjeseca (što je najnovije što se može dogoditi).
| Rosh | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| Pesach | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| Omer |
Ponovljeni zakon 16: 9-10 govori nam da kada počnemo stavljati srp na stojeće žito (na Yom HaNafat HaOmer), računamo sedam tjedana do blagdana tjedana (ili Shavuot na hebrejskom).
Devarim (Ponovljeni zakon) 16: 9-10
9 “Brojat ćete sedam tjedana za sebe; počnite brojati sedam tjedana od trenutka kada počnete stavljati srp na stojeće zrno.
10 Tada ćete blagdan tjedana održavati Jahvi, svom Bogu, danakom dobrovoljne žrtve iz vaše ruke, koju ćete davati dok vas Jahve, vaš Bog, blagoslivlja.
U Levitskom zakoniku 23, stihovi 15 i 16 daju nam istu zapovijed u drugom obliku. Ime Duhovi sredstva broji pedeset , i računamo pedeset dana od dana Jom HaNafat HaOmera (koji je dan nakon subote Pashalnog tjedna), a zatim donosimo novu žrtvu pšenice Jahvi.
Vayiqra (Levitski zakonik) 23: 15-16
15 ‘I računajte sami od dana nakon[weekly] Subota, od dana kad ste donijeli snop vala: dovršit će se sedam subota.
16 Broji pedeset dana, do dana nakon sedme subote; tada ćeš prinijeti Jahvi novu žrtvu. ‘”
Što znači “Dan nakon subote”?
U stihu 15, hebrejski izraz “dan nakon subote” je “mimaharat HaShabbat” (מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת). To znači “dan nakon subote”. Međutim, rabini pogrešno podučavaju taj pojam subota ovdje se odnosi na Pesach. Međutim, to djeluje samo kad Pesach padne na tjedni subotu, kao što je to bilo u Navin 5: 10-12.
Yehoshua (Joshua) 5: 10-12
10 Izraelci su se utaborili u Gilgalu i čuvali Pesak četrnaestog dana uvečer na ravnici Jerihona.
11 I jeli su plodove zemlje sutradan nakon Pesaha, beskvasni kruh i suho žito, istog dana.
12 Tada je mana prestala sutradan nakon što su pojeli plodove zemlje; a sinovi Izraelovi više nisu imali mane, ali su te godine jeli hranu iz kanaanske zemlje.
Budući da su sinovi Izraelovi jeli plodove zemlje sutradan nakon Pesaha, budući da nam Levitski zakonik 23:14 (gore) govori da nisu mogli jesti plodove zemlje dok nisu donijeli prinos od omera, to znači da su ponudio omer prvog dana u tjednu (što je ujedno bio i prvi dan beskvasnog kruha).
|
Pass. |
||||||
| 1ULB
Omer |
2ULB
2Omr |
3ULB
3Omr |
4ULB
4Omr |
5ULB
5Omr |
6ULB
6Omr |
7ULB
7Omr |
| 8Omr | 9Omr | 10 | 11 | 12 | 13 | 14Omr |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21Omr |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28Omr |
| 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35Omr |
| 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | 41 | 42Omr |
| 43 | 44 | 45 | 46 | 47 | 48 | 49Omr |
| Pent. |
Proći. = Pasha (Pesach)
1ULB = Prvi dan beskvasnog kruha
1Omr = Omer ponuda i početak 50 Count
2Omr = Drugi dan broja Omera (itd.)
Pent. = Shavuot / Pedesetnica (pedeseti dan)
Kad Pasha padne na tjedni sabat (kao što je to bilo u Jošui 5: 10-12), Omer pada na Prvi dan beskvasnog kruha, a prvih sedam dana Omera podudara se sa sedam dana beskvasnog kruha. Međutim, to nije slučaj bilo koji drugi put.
Karaitska pogreška “polja koja se mogu ubrati”
Stih 12 nam govori da je mana prestala padati dan nakon što su pojeli plodove zemlje (tj. Dan nakon valnog snopa). Možda je Yahweh odlučio nastaviti pružati manu sve do Yom HaNafat HaOmera i Prvog dana beskvasnog kruha, tako da tih dana nitko neće morati ništa ubrati. To je važno shvatiti, jer pokazuje fatalne pogreške u karaimskoj doktrini o „žetvenim poljima“. Prema ovoj pogrešnoj karaitskoj (saducejskoj) doktrini, Yom HaNafat HaOmer ne može se održati ukoliko nema dovoljno ječma da narani Izrael od novog usjeva. Međutim, ova teorija ne djeluje.
Prvo, iako je isušeno zrno vjerojatno bilo od novog usjeva, nikad se ne kaže da je zrelo zrno koje se tog dana jelo bilo od novog usjeva! Zapravo se većina beskvasnih kruhova obično pravi od prošlogodišnjeg uroda, jer se od novog usjeva ne može ubrati sve dok se ne ponudi omer! Međutim, u scenariju Joshua 5, Yom HaNafat HaOmer je ujedno bio i Prvi dan beskvasnog kruha (1ULB), a tog dana zabranjeno nam je obavljanje bilo kakvih uobičajenih poslova jer bismo trebali biti zauzeti okupljanjem i klanjanjem.
Shemote (Izlazak) 12:16
16 „Prvoga dana bit će odvojeno okupljanje, a sedmoga dana odvojeno okupljanje. Na njima se neće raditi nikakav način rada; ali ono što svi moraju jesti – to samo vi možete pripremiti. “
Dalje, nakon što se Izrael naselio u zemlji, Izraelci moraju napustiti svoja polja i popeti se do Jeruzalema, tako da za njih nema načina da uberu novi urod! Prema tome, karaimska dogma o čekanju dok se ne usje nacionalni usjevi prije nego što se dopusti ponuda omera nema smisla, jer će ljudi biti daleko od svojih farmi u Jeruzalemu! (Imajte na umu da se na ovoj slici mladi mjesec vidi prvog dana u tjednu, kad Šabat završava.)
Sada uzmimo u obzir da kad Pesach padne drugog dana u tjednu, nitko ne može jesti ništa od novog usjeva do poslije gozbe, jer se novi usjev ne može ubrati tek nakon što se omer predstavi – a budući da je taj dan također 7. dan beskvasnog kruha (7ULB), ne mogu se obavljati redoviti poslovi (poput berbe)! (Imajte na umu da se na ovoj slici mladi mjesec vidi kad završava prvi dan u tjednu.)
Jedan od razloga zbog kojih Yahweh zabranjuje obavljanje poslova na 1ULB i 7ULB jest taj što ne želi da provodimo dan berbe, a zatim kuhanja beskvasnog kruha! Umjesto toga, želi da dan provedemo okupljajući se s Njim i Njegovim narodom, kako bismo ga mogli provesti u ibadetu i u molitvi. To čini “polja koja se mogu ubrati” nebitna.
Napokon, uzmite u obzir da bi Izraelcima prije automobila moglo proći i do tjedan dana do pješačenja do Jeruzalema (i još tjedan dana do kuće). Čak i ako su se htjeli vratiti kući ubrati svoj ječam nakon što im je ponuđena omer (popodne Yom HaNafat HaOmer), to je za većinu Izraela bilo fizički nemoguće. Nadalje, ne vidimo kako Izraelci žongliraju s ovakvim pitanjima u Knjizi Ruth.
Sve nas ove stvari informiraju da je karaitska doktrina o „poljima koja se mogu ubrati“ nelogična i neizvediva. Treba napustiti.
Rabinska greška “MiMaharat HaPesach”
Pesach može pasti bilo kojeg dana u tjednu (a u prosjeku će padati svakog dana u tjednu 1/7 vremena). Na primjer, 2008. godine, na kalendaru Tore, Pesach je padao drugog dana u tjednu.
| Pass. | 1ULB | 2ULB | 3ULB | 4ULB | 5ULB | |
| 6ULB
Omer |
7ULB
2Omr |
3Omr | 4Omr | 5Omr | 6Omr | 7Omr |
| 8Omr | 9Omr | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 |
| 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | 41 | 42 |
| 43 | 44 | 45 | 46 | 47 | 48 | 49 |
| Pent |
Pass = Pasha
1ULB = Prvi dan beskvasnog kruha
Omer = Talasni snop i početak brojanja Omera
Omr = Kratica za dan grofa Omera.
Pent = Duhovi (uvijek prvog dana u tjednu)
Budući da Pesach nije padao na tjednu subotu, Prvi dan beskvasnog kruha (1ULB) nije pao na prvi dan u tjednu. Međutim, Levitski zakonik 23:15 i dalje zahtijeva da prinosimo omer prvog dana u tjednu.
Vayiqra (Levitski zakonik) 23:15
15 ‘I računajte sami od dana nakon[weekly] Subota [מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת], od dana kad ste donijeli snop vala: dovršit će se sedam subota.
Međutim, za razliku od toga, rabini nam kažu da omer ponudimo dan nakon Pesacha, bez obzira kada Pesach padne. To je zato što rabini kažu da kad je Jahve rekao Izraelu da ponudi omer na mimaharat HaShabbat (dan nakon šabata, מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת), ono što je mislio bio je ponuditi omer dan nakon Pesaha (mimaharat HaPesach, מִמָּחֳרַת הַפֶּסַח). Međutim, ta teologija iz mnogih razloga propada.
Prvo, Jahve je savršeno sposoban da nam kaže koji dan u tjednu treba ponuditi omer, ali nije rekao da ponudi omer dan nakon Pashe (מִמָּחֳרַת הַפֶּסַח). Umjesto toga, rekao je da ga ponudite dan nakon tjedne subote (מִמָּחֳרַת הַשַּׁבָּת). (Zašto mu ne vjerovati?)
Drugo, da je Jahve htio da nudimo omer dan nakon Pashe, bez obzira kada je Pasha pala, tada bi upute za nuđenje omera bile date s uputama za Prvi dan beskvasnog kruha. Međutim, nisu. (Dane su odvojeno.)
Treće, ako zamijenimo riječ Pasha za riječ subota jednoliko u Levitskom zakonu 23: 15-16, govori nam da nismo u mogućnosti održati Duhove dok sedam Pasha (tj. sedam godina) ne bude dovršeno. (To je glupost.)
Levitski zakonik 23: 15-16 (inačica rabinskih gluposti)
15 „I računajte sami od dana nakon Pashe, od dana kad ste donijeli snop vala: dovršit će se sedam Pasha.
16 Broji pedeset dana, do dana nakon sedme Pashe; tada ćeš prinijeti Jahvi novu žrtvu. “
Dalje, Jahve u Svetom pismu određuje datum za svaki drugi festival (npr. Pasha je 14. dana prvog mjeseca, a Prvi dan beskvasnog kruha 15., itd.), Ali nikada ne određuje datum ni za Yom HaNafat HaOmer ili za Shavuot. To je zato što, iako Yom HaNafat HaOmer i Shavuot uvijek padaju prvog dana u tjednu, datumi kalendara mijenjaju se iz godine u godinu.
Međutim, budući da rabini ne prepoznaju svoju pogrešku, drže Yom HaNafat HaOmer dan nakon Pesach-a (tj. Prvog dana Beskvasnog kruha) bez obzira kada Pesach padne. Kasnije ćemo vidjeti kako ih to dovodi do posrtanja kod Ješue. Međutim, prvo pogledajmo zapovijedi Tore za Shavuot.
Zapovijedi Tore za Shavuot
Kao što smo vidjeli ranije, na kraju sedam tjedana (tj. Nakon pedeset dana) držimo Shavuot (Duhove). Shavuot se naziva blagdanom tjedna.
Devarim (Ponovljeni zakon) 16: 9-10
9 “Brojat ćete sedam tjedana za sebe; počnite brojati sedam tjedana od trenutka kada počnete stavljati srp na žito.
10 Tada ćete blagdan tjedana održavati Jahvi, svome Elohimu, danakom dobrovoljne žrtve iz svoje ruke, koju ćete dati dok vas Jahve, vaš Elohim, blagoslivlja.
U Izraelu zob, ječam i divlje nasljeđe crne Emmer pšenice istodobno izlaze iz zemlje, ali se razvijaju različitim brzinama. Međutim, ako točno odredimo vrijeme za Rosh HaShanah, Yom HaNafat HaOmer ne samo da će prve plodove ječma pripremiti, već će Shavuot pripremiti i prve plodove pšenice. Zbog toga se Shavuot također naziva „ dan prinosa (pšenice). ” (Napomena: riječ firstfruits je biccurim (בִּכּוּרִים), što je kao što smo vidjeli ranije riječ za prvi od novih plodova.)
Bemidbar (Brojevi) 28:26
26 „I na dan prinosa, kad donosite Jahvi novi prinos od žita na svoj blagdan Tjedna, imat ćete odvojeno okupljanje. Ne smijete raditi nikakav uobičajeni posao.”
Brojevi 28:26 govore nam da ne radimo uobičajeni posao na Shavuotu. Umjesto toga, trebali bismo održati odvojeno okupljanje (kao što su to učinili u Djelima 2).
Tada se u Izl 23,16 Shavuot naziva Blagdan žetve .
Shemote (Izlazak) 23: 14-16
14 “Tri puta u godini održavajte Mi hodočasnički blagdan:
15 Blagdan beskvasnih kruhova održavat ćete (beskvasni kruh jesti ćete sedam dana, kako sam vam zapovjedio, u vrijeme određeno u mjesecu Abibu, jer ste u njemu izašli iz Egipta; nitko se pred Mnom neće pojaviti prazan);
16 i blagdan žetve, prvine svojih trudova koje ste posijali na polju; i blagdan sakupljanja krajem godine, kada ste se sabrali u plodovima svojih trudova s polja. “
Dalje, Izlazak 34:22 daje nam još jedno svjedočenje da nam za Shavuot trebaju prinosi pšenice.
Shemote (Izlazak) 34:22
22 “I promatrat ćete blagdan tjedana, prvine [בִּכּוּרֵי] žetve pšenice i blagdan okupljanja na kraju godine.
Nadalje, na isti način nam je rečeno da donesemo omer prvina našeg ječma za Yom HaNafat HaOmer, Levitska 23: 15-17 govori nam da predstavimo dva kvasna valovita kruha od prinosa novog uroda pšenice.
Vayiqra (Levitski zakonik) 23: 15-17
15 ‘I sami ćete računati od dana nakon subote, od dana kada ste donijeli snop[barley] prinos valova: bit će dovršeno sedam subota.
16 Broji pedeset dana u dan nakon sedme subote; tada ćeš prinijeti Jahvi novu žrtvu.
17 Donijet ćete iz svojih stanova dva valovita hljeba od dvije desetine efe. Bit će od finog brašna; peći će se s kvascem. Oni su prvi plodovi [בִּכּוּרִים] Jahvi. “
O hodočašćima
Shavuot opisan kao Chag (חַג), ili hodočasnička gozba. Kao što smo vidjeli u posljednjem poglavlju, Jahve je rekao da će ponovno odabrati Jeruzalem (npr. 1. Kraljevima 14:21, 2. Ljetopisa 12:13), a vjerujemo da ga je ponovno izabrao 1948. godine. To znači da bismo, ako živimo u izraelskoj zemlji, trebali ići za blagdane u Jeruzalem. Međutim, kada ne živimo u zemlji, ne trebamo se za blagdane popeti u Jeruzalem, a Šaul nije išao u Jeruzalem četrnaest godina kad je bio na misionarskim putovanjima (npr. Galaćanima 2: 1 ). (Međutim, dobro je ići ako možemo.)
O Ješui u gozbi
U “Aviv ječam i glava godine ”(U Kalendar Tore ), vidjeli smo da ponuda Omera predstavlja Ješuu (npr. 1. Korinćanima 15: 20-23).
Većina učenjaka vjeruje da je Ješua odsječen sredinom tjedna. To se djelomice temelji na Obnovljenom savezu (dolje), a dijelom na Danijelu 9: 26-27, koji nam govori da će Mesija biti odsječen sredinom tjedna. (Za detalje pogledajte “ Anti Mesijin hram ”U Otkrivenje i posljednja vremena )
Danijel 9: 26-27
26 “A nakon šezdeset i dva tjedna Mesija će biti odsječen, ali ne za sebe; a ljudi kneza koji dolazi uništit će grad i svetište. Kraj će biti poplavom i do kraja rata utvrđuju se pustoši.
27 Tada će potvrditi savez s mnogima na jedan tjedan; ali sredinom tjedna učinit će kraj žrtvi i prinosu. A na krilu gnusoba bit će onaj koji pustoši, sve dok se određeno punjenje ne izlije na pusto.”
Matej 12:40 kaže nam da bi Ješua bio u grobu tri dana i tri noći.
Mattityahu (Matej) 12:40
40 “Jer kao što je Yonah bio tri dana i tri noći u trbuhu velike ribe, tako će i Sin čovječji biti tri dana i tri noći u srcu zemlje.”
Znamo da je Ješua uskrsnuo ili u subotu, ili početkom prvog dana u tjednu (kada subota završava i započinje prvi dan u tjednu). U svakom slučaju, On je u potpunosti uskrsnuo prvoga dana u tjednu (kad se nudi valni snop).
Yochanan (Ivan) 20: 1
1 Prvi dan u tjednu Marija Magdalena otišla je rano u grobnicu, dok je još bio mrak, i vidjela da je kamen odnesen iz groba.
Sedamnaest stihova kasnije, Yeshua govori Miriam da se ne drži za njega, jer se još uvijek morao popeti do svog oca. To je baš kao što se Talasni snop mora predstaviti Jahvi prvog dana u tjednu.
Yochanan (Ivan) 20:17
17 Ješua joj reče: “Ne prilijepi se za Mene, jer još nisam uzašao k Ocu svome, nego idi svojoj braći i reci im: ‘Uzdižem se k svome Ocu i vašem Ocu i k svome Elohimu i vašem Elohim. ‘”
Ješua je odsječen sredinom tjedna, a zatim je odgajan tri dana i tri noći kasnije (ili u subotu ili kad započinje prvi dan u tjednu). Tada se prvog dana u tjednu popeo k svome Ocu kao proročko ispunjenje omera.
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| Pass. | 1ULB | 2ULB | 3ULB | |||
| Omer | 5ULB | 6ULB | 7ULB | 5 Om | 6 Om | 7 Om |
| 8 Om | 9 Om | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 |
| 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | 41 | 42 |
| 43 | 44 | 45 | 46 | 47 | 48 | 49 |
| Pent |
Proći. = Pasha sredinom tjedna
3ULB = Ješua podignuta treći dan (ili na kraju)
Omer = Ješua se uspinje kao valni snop
Pent. = Duhovi (uvijek prvi dan u tjednu)
Opet rabinska greška “MiMaharat HaPesach”
Povijest se tako uklapa da bismo mogli bez problema nastaviti dalje, osim što nas Josip, Filon i Talmud obavještavaju da tijekom prvog stoljeća rabini nisu slijedili metodu Kalendara Tore ni za broja omera ni za Pedesetnicu . Umjesto toga, koristili su istu metodu za određivanje broja omera kao i danas. Međutim, ovo nudi omer dan nakon Pashe, što bi omer i Duhove stavljalo petog dana u tjednu te godine. Ovo je strogo protiv Levitskog zakonika 23:15, i ovako bi izgledalo:
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| Pass | 1 Omr | 2ULB | 3ULB | |||
| 4ULB | 5ULB | 6ULB | 7ULB | 8 Omr | 9Omr | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
| 32 | 33 | 34 | 35 | 36 | 37 | 38 |
| 39 | 40 | 41 | 42 | 43 | 44 | 45 |
| 46 | 47 | 48 | 49 | Pent. | Sab. |
Proći. = Pasha
1 Omer = ponuđen snop rabinskog vala
3ULB = Ješua podignuta treći dan (ili na kraju)
4ULB = Ješua se odrekao pred Jahvom
R.Pent. = Rabbinska Duhova
Za ljude koji se možda pitaju u čemu je razlika u tome kako vodimo kalendar, imajte na umu kako Ješuino uskrsnuće i uzašašće nisu jednaki ničemu proročanskom u rabinskom kalendaru. To je vjerojatno jedan od razloga zašto su se rabini spotaknuli o Ješuu, jer su imali pogrešan model kalendara, pa stoga nisu mogli vidjeti kako je Ješua ispunio ponudu omera.
Kad je bila Duhova Potpuno Dođi
Suprotno tome, prava se Duhova nije dogodila petog dana u tjednu, već prvog dana u tjednu nakon te subote. Tada Duhovi nisu lažno došli, već su u potpunosti došli.
Ma’asei (Djela apostolska) 2: 1-2
1 Kad je imao Dan Duhova potpuno dođi, svi su bili složni na jednom mjestu.
2 I odjednom se začu zvuk s neba, poput naleta silnog vjetra, i ispuni cijelu kuću u kojoj su sjedili.
Paralele između Sinaja i Djela 2
Postoje paralele između Shavuota u Sinajskoj pustinji i u Dj 2.
Prema predaji, pedeset dana nakon što je Izrael prešao Trstično (Crveno) more, Jahve je Izraelu dao Toru. Paralelno s tim, pedeset dana nakon Ješuinog uskrsnuća, Jahve je izlio dar Duha razdvojenog.
Na Duhove na Sinaju deset zapovijedi bilo je zapisano na dvije kamene ploče. Na Duhove u Djela apostolska, drugo poglavlje, Jahve je napisao svoju Toru u našim mislima i u našim srcima.
Yirmeyahu (Jeremija) 31:33
33 „Ali ovo je savez koji ću sklopiti s Izraelovom kućom nakon tih dana, kaže Jahve: Uložit ću svoju Toru u njihove misli i zapisat ću je na njihova srca; i ja ću biti njihov Elohim, a oni će biti moj narod. “
Kad je na planini Sinaj dato deset zapovijedi, ubijeno je tri tisuće ljudi (Izlazak 32:28). Međutim, kad se Duh izlio u Djelima 2, oko tri tisuće ljudi primilo je spasenje.
Ma’asei (Djela apostolska) 2:41
41 Tada su oni koji su rado primili njegovu riječ uronjeni; i toga dana dodano im je oko tri tisuće duša.
Pesach simbolizira naš odabir mladenke, a također i naše otkupljenje iz fizičkog ropstva u Egiptu. Shavuot simbolizira našu javnu zaruku s Elohimom i naše duhovno otkupljenje i obnovu u Zaručniku.
Ješua je bila prvorođenac Miriam (Marije).
Mattityahu (Matej) 1: 24-25
24 Tada se Josip, probudivši se iz sna, učini kako mu je Jahvin glasnik zapovjedio i odvede mu ženu svoju.
25 i nije je poznavao dok nije rodila svog prvorođenog Sina. I nazvao ga je imenom Ješua.
Ješua je također prvorođeni Jahve Oca.
Ivrim (Hebrejima) 1: 6
6 Ali kad ponovno uvede prvorođenca u
svijetu, On kaže: “Neka ga slave svi poslanici Elohima.”
Ješua je ujedno i prvi koji je uskrsnuo iz mrtvih.
Hitgalut (Otkrivenje) 1: 5
5 i od Jeshua Mesije, vjernog svjedoka, prvorođenog od mrtvih i vladara nad zemaljskim kraljevima.
Kao prvorođen od mrtvih, Ješua je i prvorođen od brojne braće.
Romim (Rimljanima) 8:29
29 Za koga je predznao, također je predodredio da bude u skladu s likom svoga Sina, kako bi mogao biti prvorođen među mnogobrojnom braćom.
Pismo nam također govori da je Ješua prvi plod onih koji će uskrsnuti u vječni život.
Qorintim Aleph (1. Kor.) 15: 20-23
20 Ali sada je Mesija uskrsnuo iz mrtvih i postao prvi plod onih koji su zaspali.
21 Jer budući da je čovjekom došla smrt, i čovjekom je uskrsnuće mrtvih.
22 Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Mesiji svi oživjeti.
23 Ali svatko po svom redoslijedu: Mesija Prvi plod, a potom oni koji su Mesijini pri Njegovom dolasku.
Sigurno je Ješua bio prvi plod svih ovih stvari u kalendaru Tore njegova Oca.
Simbolika ječma i pšenice
Postoji i fascinantna simbolika između ječma i crne baštine Emmer pšenice. Kao što smo već spomenuli, zob, ječam i pšenica istodobno izlaze iz zemlje, ali ječam se brže razvija. Zbog toga je, kad je ječam aviv, pšenica još uvijek afilot (tamna ili sjenovita). Na ovim fotografijama sestre Becce Biderman, crno nasljedstvo Emmer wheat još je uvijek bilo u čizmi (tj. Stabljici).
Dok ječam ima jednostruka zrna, pšenica ima jedno zrno na vrhu, a zatim ostatak zrna dolazi u parovima. Budući da zrna dozrijevaju od vrha prema dolje, pojedinačno zrno bi prvo palo na zemlju. Čini se da to podsjeća na to kako je Ješua rekao da zrno pšenice mora pasti u zemlju i umrijeti, da bi proizvelo više žita (i to je i učinio).
Yochanan (Ivan) 12: 23-26
23 Ali Ješua im odgovori rekavši: “Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji.
24 Pouzdano vam kažem, ako zrno pšenice ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo; ali ako umre, rodi mnogo žita. “
A kad je Ješua pao na zemlju (da tako kažem), otvorili su se mnogi grobovi i podigla mnoga tijela svetaca koji su zaspali.
Matej 27: 52-53
52 i grobovi su otvoreni; i uskrsla su mnoga tijela svetaca koji su zaspali;
53 i izašavši iz grobova nakon Njegovog uskrsnuća, ušli su u odvojeni grad i ukazali se mnogima.
Ova slika prikazuje kako ječam ima pojedinačna zrna, dok pšenica ima zrna držana zajedno u parovima.
Ova fotografija prikazuje kopču koja drži zrna pšenice na okupu.
Evo izbliza kopče.
Ako je Yeshua zrno na vrhu koje prvo sazrije, a zatim padne u zemlju i umre, tada dva zrna koja su spojena mogu predstavljati Ephraima i Judu, a kopča koja ih drži zajedno je Očeva ruka koja ih drži zajedno kao jedan novi čovjek u Njegovoj ruci.
Yehezqel (Ezekiel) 37: 15-20
15 Opet mi dođe riječ Jahvina govoreći:
16 “A ti, sine čovječji, uzmi sebi štap i napiši na njemu: ‘Za Judu i za sinove Izraelove, njegove drugove.’ Zatim uzmite drugi štap i na njemu napišite: ‘Za Josipa, Efrajimov štap i za svu kuću Izraelovu, njegove drugove.’
17 Zatim ih spojite jedan za drugog u jedan štap i oni će postati jedno u vašoj ruci.
18 “A kad vam se djeca vašeg naroda obrate govoreći: ‘Zar nam nećete pokazati što mislite pod tim?’ –
19 kaže im: ‘Ovako kaže Jahve Elohim: “Sigurno ću uzeti Josipovu palicu koja je u ruci Efraimovoj i izraelska plemena, njegove drugove; pridružit ću im se s tim štapom Juda, i učini im jedan štap, i oni će biti jedno u Mojoj ruci. “‘
20 A štapići na kojima pišeš bit će ti u ruci pred očima. “