Jubilej se prvi put spominje u Izlasku 19:13, kada je Moše primio deset zapovijedi od Jahve na gori Sinaj. Riječ jubilej je ha-yovel (הַיֹּבֵל). Većina engleskih verzija ovo predstavlja jednostavno kao truba.
| Izlazak 19:13b 13b “Kad truba dugo zatrubi, približit će se gori.” |
(13) בִּמְשֹׁךְ הַיֹּבֵל הֵמָּה יַעֲלוּ בָהָר |
Strongova hebrejska konkordanca također kaže da ova riječ znači truba; osobito srebrne trube.
OT: 3104 yowbel (yo-bale’); ili yobel (yob-ale’); očito iz SZ:2986; zvuk roga (od njegovog neprekidnog zvuka); točnije, signal srebrnih truba; dakle sam instrument i festival je tako uveo: -jubilarni[sic] , ovnovski rog, truba.
Međutim, ovaj tečni yovel zvuk može doći i iz ovnujskog roga (šofar). Zapravo, Jošua 6:4-6 odnosi se na “trube od ovnujskih rogova” (shofarot hayovelim) (שׁוֹפְרוֹת הַיּוֹבְלִים).
| Jošua 6:4-6 4 “I sedam svećenika nosit će sedam truba od ovnujskih rogova pred kovčegom. Ali sedmi dan obiđite oko grada sedam puta, a svećenici će zatrubiti u trube (šofarot). 5 Kad dugo zatrube ovnujskim rogom i kad čujete zvuk trube, sav će narod vikati velikim povikom; tada će se gradski zid srušiti. I narod će ići svaki ravno ispred sebe.” 6 Tada Jošua, sin Nunov, pozva svećenike i reče im: “Uzmite Kovčeg saveza i neka sedam svećenika nose sedam truba s ovnujskim rogovima pred Kovčegom Jahvinim.” |
(4) וְשִׁבְעָה כֹהֲנִים יִשְׂאוּ שִׁבְעָה שׁוֹפְרוֹת הַיּוֹבְלִים לִפְנֵי הָאָרוֹן וּבַיּוֹם הַשְּׁבִיעִי תָּסֹבּוּ אֶת הָעִיר שֶׁבַע פְּעָמִים | וְהַכֹּהֲנִים יִתְקְעוּ בַּשּׁוֹפָרוֹת: (5) וְהָיָה בִּמְשֹׁךְ בְּקֶרֶן הַיּוֹבֵל בשׁמעכם [כְּשָׁמְעֲכֶם קרי] אֶת קוֹל הַשּׁוֹפָר יָרִיעוּ כָל הָעָם תְּרוּעָה גְדוֹלָה | וְנָפְלָה חוֹמַת הָעִיר תַּחְתֶּיהָ וְעָלוּ הָעִיר תַּחְתֶּיהָ וְעָלוּ הָעִיו (6) וַיִּקְרָא יְהוֹשֻׁעַ בִּן נוּן אֶל הַכֹּהֲנִים וַיֹּאמֶר אֲלֵהֶם שְׂאוּ אֶת אֲרוֹן הַבְּרִית | וְשִׁבְעָה כֹהֲנִים יִשְׂאוּ שִׁבְעָה שׁוֹפְרוֹת יוֹבְלִים לִפְנֵי אֲרוֹן יְהוָה |
Dakle, ako yovel može doći ili od srebrnih truba, ili od ovnujskih rogova, što je onda yovel? Kada potražimo korijen riječi na OT:2896, to ima veze s protokom zvukova i stvaranjem zvuka, posebno s nekim oblikom pompe (kao kada se nešto uvodi). Dakle, yovel se stvarno odnosi na trubačku najavu.
OT: 2986 yabal (yaw-bal’); primitivni korijen; ispravno, teći; uzročno, donijeti (osobito s pompom).
Trubljiva najava čega? Kao što ćemo vidjeti, to se odnosi na trubačku najavu dugova. Zbog toga je vezan za sedmogodišnji ciklus odmora na kopnu, koji se na hebrejskom naziva šemita (שְּׁמִטָּה).
SZ: 8059 šemita (šem-it-taw’); iz SZ: 8058; oprost (duga) ili obustava rada):
U Ponovljenom zakonu 15,1-4, Jahve kaže da svakih sedam godina otpuštamo sve dugove s našom izraelskom braćom. Zbog toga se šemit odnosi na sedmu godinu.
| Ponovljeni zakon 15:1-4 1 „Na kraju svakih sedam godina dat ćete na slobodu. 2 A ovo je oblik otpusta: Svaki vjerovnik koji je što posudio bližnjemu, neka to otpusti; ne smije to zahtijevati ni od bližnjega ni od brata svoga, jer se to zove Jahvin oslobađanje. 3 Od stranca vam može biti potrebna; ali ti ćeš odustati od svog prava na ono što duguje tvoj brat, 4 osim kad među vama ne bude siromaha; jer će te Jahve uvelike blagosloviti u zemlji koju ti Jahve, tvoj Elohim, daje u posjed u baštinu…“ |
(1) מִקֵּץ שֶׁבַע שָׁנִים תַּעֲשֶׂה שְׁמִטָּה: (2) וְזֶה דְּבַר הַשְּׁמִטָּה שָׁמוֹט כָּל בַּעַל מַשֵּׁה יָדוֹ אֲשֶׁר יַשֶּׁה בְּרֵעֵהוּ | לֹא יִגֹּשׂ אֶת רֵעֵהוּ וְאֶת אָחִיו כִּי קָרָא שעֵהוּ וְאֶת אָחִיו כִּי קָרָא שְטמ: (3) אֶת הַנָּכְרִי תִּגֹּשׂ | וַאֲשֶׁר יִהְיֶה לְךָ אֶת אָחִיךָ תַּשְׁמֵט יָדֶךָ: (4) אֶפֶס כִּי לֹא יִהְיֶה בְּךָ אֶבְיוֹן | כִּי בָרֵךְ יְבָרֶכְךָ יְהוָה בָּאָרֶץ אֲשֶׁר יְהוָה אֱלֹהֶיךָ נֹתֵן לְךָ נַחֲלָה לְרִשְׁתָּהּ: |
Postoji paralela između tjednog brojanja do sedam za subotu i godišnjeg brojanja do sedam za oslobađanje šemita.
| Tjedni sabat | Shemittah ciklus |
| 1. dan = mana | Godina 1 = biljka |
| 2. dan = mana | Godina 2 = biljka |
| 3. dan = mana | Godina 3 = biljka |
| 4. dan = mana | Godina 4 = biljka |
| 5. dan = mana | Godina 5 = biljka |
| 6. dan = pripremite duplo | 6. godina = dvostruka žetva |
| 7. dan = subotnji odmor | 7. godina = Šemita (odmor) |
Izlazak 16,22-30 nam govori da ne kuhamo subotom. Umjesto toga, šestog dana u tjednu trebamo pripremati dvostruko više hrane, tako da ne moramo kuhati subotom (osim možda da zagrijemo hranu).
Šemote (Izlazak) 16:23-30
23 Tada im reče: “Ovako je rekao Jahve: ‘Sutra je subotnji odmor, subota je posebna Jahvi. Pecite što ćete danas peći, a kuhajte što ćete kuhati; i spremite sve za sebe. to ostaje, da se čuva do jutra’.”
24 Tako su ga odložili do jutra, kako je zapovjedio Mojsije; i nije smrdio, niti je u njemu bilo crva.
25 Tada je Moše rekao: “Jedite to danas, jer danas je subota Jahvi; danas to nećete naći u polju.
26 Šest dana skupljajte, a sedmi dan, u subotu, neće ga biti.”
27 A dogodilo se da su neki od naroda izašli sedmi dan da se skupe, ali nisu našli nikoga.
28 A Jahve reče Mošeu: “Dokle ćeš odbijati držati moje zapovijedi i moje zakone?
29 Vidite! Jer vam je Jahve dao subotu; stoga vam daje šesti dan kruh za dva dana. Neka svaki čovjek ostane na svom mjestu; neka nitko ne izlazi sa svog mjesta sedmoga dana.”
30 Tako se narod sedmoga dana odmorio.
Slično, u Levitskom zakoniku 25:20, Jahve nam obećava da će nam dati dvostruko veću žetvu u šestoj godini, tako da ne moramo ponovno saditi ili žeti do osme godine. To je baš kao što šestog dana u tjednu kuhamo dovoljno hrane tako da ne moramo ponovno kuhati do prvog dana u tjednu („osmog“ dana).
Vayiqra (Levitski zakonik) 25: 20-22
20 A ako kažeš: “Što ćemo jesti u sedmoj godini, jer nećemo sijati niti sakupljati urod?”
21 Tada ću vam zapovijedati svoj blagoslov u šestoj godini, i to će donijeti rod dovoljan za tri godine.
22 Sijet ćeš osme godine i jesti stare plodove do devete godine; dok ne dođe urod, jesti ćete od stare žetve.
Šemit je dio većeg ciklusa od 50 godina koji je paralelan brojanju Omera do Pedesetnice. Levitski zakonik 25:8-10 nam govori da brojimo 7 subota godina (7 puta 7 godina, tj. 49 godina), a zatim da proglasimo Yovel u 50. godini, na Dan pomirenja.
Vayiqra (Levitski zakonik) 25:8-10
8 „I broji sebi sedam subota u godini, sedam puta po sedam godina; a vrijeme sedam subota u godini bit će vam četrdeset i devet godina.
9 Zatim zatrubi jubilarnu trubu desetog dana sedmog mjeseca; na Dan pomirenja zatrubi po svoj zemlji svojoj.
10 Odvojite pedesetu godinu i proglasite slobodu po svoj zemlji svim njezinim stanovnicima. To će vam biti jubilej; i svatko od vas neka se vrati u svoje posjede, i svaki od vas neka se vrati svojoj obitelji.”
U ovom modelu brojimo do šest i dobivamo dvostruku žetvu. Zatim sljedeće godine otpuštamo sve dugove s našom braćom. Zatim se u 50. godini svaka zemlja pod hipotekom vraća svojim izvornim vlasnicima, a svi izraelski robovi dobivaju slobodu. Pušteni su.
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Doub. | Shem |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | Doub. | Shem |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | Doub. | Shem |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | Doub. | Shem |
| 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | Doub. | Shem |
| 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | Doub. | Shem |
| 43 | 44 | 45 | 46 | 47 | Doub. | Shem |
| Yovel | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Doub |
| Shem | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | Doub |
| Shem | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | Doub |
| Shem | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | Doub |
| Shem | 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | Doub |
| Shem | 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | Doub |
| Shem | 43 | 44 | 45 | 46 | 47 | Doub |
| Shem | Yovel | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| Doub | Shem | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| Doub | Shem | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| Doub | Shem | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| Doub | Shem | 29 | 30 | 31 | 32 | 33 |
| Doub | Shem | 36 | 37 | 38 | 39 | 40 |
| Doub | Shem | 43 | 44 | 45 | 46 | 47 |
| Doub | Shem | Yovel | 1 | 2 | 3 | 4…. |
Kao što ne sijemo i ne žanjemo 7. godine, tako ne sijemo i ne žamo (srpom ili kombajnom) u 50. godini. Radije izlazimo na teren i biramo što nam treba iz dana u dan.
| Levitski zakonik 25,11-12 11 “Ta pedeseta godina bit će vam jubilej; u njemu nećeš ni sijati, ni žeti ono što samo od sebe raste, niti brati grožđe svoje neoštećene loze. 12 Jer je Jubilej; bit će vam odvojeno; jesti ćeš njegove plodove s polja.” |
(11) יוֹבֵל הִוא שְׁנַת הַחֲמִשִּׁים שָׁנָה תִּהְיֶכְיֶה לֹא תִזְרָעוּ וְלֹא תִקְצְרוּ אֶת סְפִיחֶיהָ וְלֹא תִקְצְרוּ אֶת סְפִיחֶיהָ וְלֹא תִקְצְרוּ i (12) כִּי יוֹבֵל הִוא קֹדֶשׁ תִּהְיֶה לָכֶם | מִן הַשָּׂדֶה תֹּאכְלוּ אֶת תְּבוּאָתָהּ |
Kao što ne smijemo sijati ili žeti tijekom Šemitske godine, također ne smijemo sijati ili žeti u godini jubileja. To znači da ne sijemo niti žanjemo ni u 49. ni u 50. godini. Jahve obećava da će povećati žetvu u godini prije jubileja, tako da si to možemo priuštiti..
Vayiqra (Levitski zakonik) 25: 20-22
20 A ako kažeš: “Što ćemo jesti u sedmoj godini, jer nećemo sijati niti sakupljati urod?”
21 Tada ću vam zapovijedati svoj blagoslov u šestoj godini, i to će donijeti rod dovoljan za tri godine.
22 Sijet ćeš osme godine i jesti stare plodove do devete godine; dok urod ne dođe, jesti ćeš od stare žetve.’
To nam također daje nagovještaj o tome kada bi mogao biti Jahvin jubilarni ciklus. U 2. Kraljevima 19,29-34 čitamo o tome kako je asirski kralj opsjedao Jeruzalem za vrijeme vladavine kralja Ezekije. Budući da je bio uvelike brojčano nadjačan, Ezekija se bojao da će ih Asirci svladati. Međutim, Jahvina poruka iz usta proroka Izaije. Jahve je rekao da će te godine narod jesti ono što je izraslo samo od sebe (a da nije zasađeno), a da će druge godine jesti ono što je proizašlo iz onoga što je izraslo prethodne godine (također bez zasađivanja). Zatim bi u trećoj godini Židovi sadili. Ovo se točno poklapa s uzorkom u Levitskom zakoniku 25:20-22.
Melachim Bet (2. Kings) 19:29
29 ‘Ovo će vam biti znak: ove godine jedite što samo od sebe izraste, a druge godine što iz toga izvire; također u trećoj godini sijte i žanjte, sadite vinograde i jedite plodove njihove.’
Ugledni povjesničari kao što su Edwin R. Thiele (Misteriozni brojevi hebrejskih kraljeva) i Jack Finnegan (Priručnik o biblijskoj kronologiji) datiraju opsadu asirskih snaga otprilike 701. pr. Ako je ovaj broj točan, tada je 701. godina prije Krista bila šemitska godina, a 700. godina prije Krista jubilarna. Računajući naprijed do 50-ih godina, godina 0 bi bila jubilej—osim što ne postoji godina 0—i tako bi jubilej bio u godini 1. Računajući do 50-ih godina, 2001. godina bi bila jubilarna, a sljedeća će biti 2051. godine. Sljedeće godine Šemita bile bi 2022. CE, 2029. CE, 2036. CE i 2043. CE.
Međutim, dosta je nesuglasica oko toga kada je Jubilej. Postoje neki vrlo zbunjujući dokazi koji dolaze s rabinske strane kuće.
Jahve zapovijeda samo jedan kalendar, koji počinje u proljeće (Izlazak 12,2).
Shemote (Izlazak) 12: 2
2 “Ovaj mjesec neka vam bude početak mjeseci; to će vam biti prvi mjesec u godini.”
Međutim, rabini imaju četiri kalendarske godine, od kojih svaka počinje u različito doba godine:
1. “građanski” kalendar (s početkom u proljeće)
2. kalendar za kraljeve
3. kalendar za drveće
4. “vjerski” kalendar, koji počinje na Jubilej
Kao što objašnjavamo na drugom mjestu, rabini također oduzimaju nekih 240 ili 241 godinu od kalendara. To čine kako bi izgledalo kao da Ješua nije došao 4000. godine. To je zato što bi, u rabinskom umu, da je Ješua došao 4000. godine, to bi bio dokaz da je on bio prorečeni Mesija. Iz oba ova razloga njihov kalendar počinje u jesen i ima različite godine. Na primjer, stavili su jednu rabinsku šemitsku godinu od jeseni 2007. do jeseni 2008., a sljedeću rabinsku šemitu od 2014. do 2015., a zatim sljedeću 2021. do 2022., pa 2028. do 2029. itd.
Ali osim vremena jubileja, što se još događa u godini jubileja, osim puštanja zemlje u mir? Jahve nam govori da vratimo svu imovinu vlasniku, a također da oslobodimo sve dugove.
Vayiqra (Levitski zakonik) 25:13-17
13 “U ovoj godini jubileja, svatko od vas neka se vrati u svoj posjed.
14 I prodaš li što bližnjemu svome ili kupiš od bližnjega, ne tlačite jedni druge.
15 Prema broju godina nakon jubileja kupuj od svog susjeda, a prema broju godina uroda neka ti proda.
16 Prema broju godina povisit ćeš mu cijenu, a prema manjem broju godina umanjiti mu cijenu; jer on vam prodaje prema broju godina usjeva.
17 Zato ne tlačite jedni druge, nego se Boga svoga bojite; jer ja sam Jahve tvoj Elohim.”
Iako nam je zapovjeđeno da čuvamo Shemittah i Yovel samo kada živimo u zemlji Izraelu, Jahve nas blagoslivlja što držimo Shemittah i Yovel u rasejanju. Jedna obitelj s farme Hebraic Roots (Stelzers, iz Azure Standard Farms) rekla mi je da su donijeli odluku da ne sade u sedmoj godini, u poslušnosti Tori. Rekli su da su njihove žetve u prosjeku porasle za 40-50% u svim godinama. Iako nisu znali znanstveni uzrok povećanja, brzo su istaknuli da je u konačnici Jahve bio taj koji je osigurao povećanje.
Još jedna glavna tema Yovela je kako Jahvina zemlja i Njegov narod u konačnici pripadaju Njemu. Nijedan ugovor koji uključuje zemlju u Izraelu, zajmove ili izraelske robove ne može se produžiti nakon jubileja. Na jubileju će se sva zemlja predati izvornom vlasniku, a svi dugovi svih vrsta će se poništiti. (Duhovno ispunjenje ovoga može uključivati duhovne i emocionalne dugove.)
Vayiqra (Levitski zakonik) 25:23-28
23 ‘Zemlja se neće trajno prodati, jer je moja zemlja; jer ste stranci i došljaci kod mene.
24 I u cijeloj zemlji svoga posjeda dat ćeš otkup zemlje.’
25 ‘Ako jedan od tvoje braće osiromaši i proda nešto od svog imetka, i ako njegov otkupitelj dođe da ga otkupi, onda može otkupiti ono što je prodao njegov brat.
26 Ili ako čovjek nema tko to otkupiti, ali sam postane sposoban otkupiti,
27 zatim neka izbroji godine od njegove prodaje, a ostatak vrati čovjeku kojemu ju je prodao da se vrati u svoj posjed.
28 Ali ako ga ne može vratiti sebi, onda će ono što je prodano ostati u rukama onoga koji ga je kupio do jubilarne godine; a u Jubileju će biti pušten i on će se vratiti u svoj posjed.’
Često se sugerira da se Efraim može vratiti u svoje nasljedstvo u godini jubileja. Ako su naši raniji podaci od Thielea i Finnegana točni, to bi moglo biti oko 2050. godine.
U Izlasku 21:1-6 iu Ponovljenom zakonu 15:12-18 čitamo o Tori hebrejskog roba koji ne želi biti oslobođen od svog gospodara.
Devarim (Ponovljeni zakon) 15:12-18
12 „Ako ti se proda brat tvoj, Hebrej ili Hebrejka, i služi ti šest godina, sedme godine pusti ga slobodnog od sebe.
13 A kad ga otpustiš slobodnog od sebe, ne smiješ ga pustiti da ode praznih ruku;
14 opskrbit ćeš ga obilno iz svog stada, sa svog gumna i iz svog tijeska. Od onoga čime vas je Jahve blagoslovio, dajte mu.
15 Sjećaj se da si bio rob u zemlji egipatskoj i da te je Jahve, tvoj Elohim, otkupio; stoga vam danas zapovijedam ovu stvar.
16 A ako se dogodi da ti kaže: ‘Neću otići od tebe’, jer voli tebe i tvoju kuću, budući da s tobom uspijeva,
17 onda uzmi šilo i probij mu ga kroz uho do vrata i on će ti zauvijek biti sluga. Isto tako učinite i svojoj sluškinji.
18 Neće ti se činiti teško kad ga otpustiš slobodnog od sebe; jer je bio vrijedan dvostruko najamnog sluge da vam je služio šest godina. Tada će te Jahve tvoj Elohim blagosloviti u svemu što činiš.
Ako izraelski rob želi biti pod svojim gospodarom, onda ima mogućnost odustati od puštanja na slobodu. Čini se da ovo zahtijeva da svi robovlasnici vrlo dobro postupaju sa svojim robovima. Također može biti simbolično za Izraelce koji ne žele biti oslobođeni od svog Gospodara Jahve.
Budući da je jedan od Yeshuinih namjera bio proglasiti oslobađanje zarobljenicima, tradicija nas obavještava da je Yeshuina služba možda započela oko vremena Yom Kippura, kada je objavljeno oslobađanje zarobljenika.
Farizejski (ortodoksni) judaizam tradicionalno poziva na uranjanje dan prije Yom Kipura; a to je vjerojatno kada je Ješuu uronio Yochanan HaMatbil (Ivan Potapač). To je također označilo početak Ješuinog pomazanja kao Velikog svećenika obnovljenog Melkisedekova reda, budući da svaki svećenik mora biti očišćen i pomazan prije nego što njegova služba može započeti.
Luka (Luka) 3:21-23
21 Kad je sav narod bio uronjen, dogodilo se da je i Ješua bio uronjen; i dok se On molio, otvorilo se nebo.
22 I Ruach HaKodesh (Razdvojeni Duh) spustio se u tjelesnom obliku poput goluba na Njega, i glas je došao s neba koji je rekao: “Ti si moj ljubljeni Sin; u tebi je moje zadovoljstvo.”
23 Sada je sam Ješua započeo svoju službu s oko trideset godina…
Kao što ćemo pokazati u sljedećem poglavlju o Hanuki, Ješua je vjerojatno rođen prvog dana Jesenjeg blagdana Sukota (Sobora). Budući da se Yom Kippur događa pet dana prije Sukota, Ješua bi imao “oko trideset godina” kada je započeo svoju službu. Također primijetite da se nakon četrdeset dana iskušavanja od đavla, Yeshua vratio u Natseret (Nazaret) i rekao da je objavio da je poslan proglasiti oslobođenje zarobljenicima. (Zapamtite da je “najava” izdanja funkcija Yovela.)
Luka (Luka) 4:13-21
13 A kad je đavao okončao svaku kušnju, otišao je od Njega do zgodnog trenutka.
14 Tada se Ješua vratio u sili Duha u Galileju, a vijest o njemu pročula je svu okolnu oblast.
15 I poučavao je u njihovim sinagogama, slavljen od svih.
16 Tako je došao u Nazaret, gdje je bio odgajan. I po svom običaju, uđe u sinagogu na subotnji dan i ustane čitati.
17 I predana mu je knjiga proroka Izaije. I kad je otvorio knjigu, našao je mjesto gdje je bilo napisano:
18 “Duh Jahvin je na meni,
Jer On Me je pomazao
Propovijedati Radosnu vijest siromasima;
Poslao me je da izliječim slomljena srca,
proglasiti slobodu zarobljenicima
i vraćanje vida slijepima,
pustiti na slobodu one koji su potlačeni;
19 Da objavim Godinu ugodnu Jahvinu.”
20 Zatim je zatvorio knjigu, vratio je poslužitelju i sjeo. I oči svih koji su bili u sinagogi bile su uprte u Njega.
21 I on im poče govoriti: “Danas se ispunilo ovo Pismo u vašim čulima.”