Dok se rimski gregorijanski kalendar temelji na kretanju sunca, kalendar Tore temelji se na kretanju mjeseca i poljoprivrednim ciklusima u zemlji Izraela.
U nadolazećim poglavljima raspravljat ćemo o tome kako su poljoprivredni ciklusi u zemlji Izraelu povezani s kalendarom Tore, ali prvo trebamo razgovarati o važnosti Jahvinih dana mladog Mjeseca i zapovijedi koje On želi da izvršavamo na njima.
Kad god stoji Hram ili Tabernakul, Izrael treba donijeti dnevni prinos od dva janjeta, zajedno s pripadajućim prinosima jela i pića.
Bemidbar (Brojevi) 28:2-3
2 “Zapovjedi sinovima Izraelovim i reci im: ‘Moj prinos, moja hrana za moje prinose ognjene kao ugodan miris meni, budite oprezni da mi prinesete u njihovo određeno vrijeme.’
3 “I reci im: ‘Ovo je žrtva paljenica koju ćete prinijeti Jahvi: dva muška janjaca prve godine bez mane, dan za danom, kao obična paljenica’.”
Osim dva janjeta koje nam Jahve zapovijeda da donosimo kao dnevnu žrtvu paljenicu, Jahve zapovijeda Izraelu da donese još dva janjeta na tjednu subotu (ukupno četiri, na redoviti subotnji dan).
Bemidbar (Brojevi) 28:9-10
9 ‘A na subotnji dan dva janjeta prve godine, bez mane, i dvije desetine efe finog brašna kao prinos žitarica, pomiješana s uljem, s naljevom.
10 Ovo je paljenica za svaku subotu, osim redovite žrtve paljenice s njezinom naljevnom žrtvom.
Ponude koje treba donijeti su aditivne. Osim dnevnih i/ili subotnih prinosa, Jahve nam govori da donosimo još više prinosa prvog dana u mjesecu, što ćemo vidjeti na dan kada se uoči prvi polumjesec mladog mjeseca.
Bemidbar (Brojevi) 28:11-15
11 “Na početku svojih mjeseci prinesi žrtvu paljenicu Jahvi: dva junca, jednog ovna i sedam janjaca prve godine, bez mane;
12 tri desetine efe finog brašna kao prinos žitarica, pomiješana s uljem, za svakog junca; dvije desetine efe finog brašna kao prinos žitarica, pomiješana s uljem, za jednog ovna;
13 i jednu desetinu efe finog brašna, pomiješanog s uljem, kao žrtvu žitnu za svako janje, kao žrtvu paljenicu miomirisnu, žrtvu ognjenu Jahvi.
14 Njihova ljevanica neka bude pola hina vina za junca, jednu trećinu hina za ovna i jednu četvrtinu hina za janje; ovo je žrtva paljenica za svaki mjesec u svim mjesecima u godini.
15 Također će se prinijeti jedno jare kao žrtva za grijeh Jahvi, osim redovite žrtve paljenice i njezine naljevne žrtve.’”
Razlog zašto Jahve zahtijeva više prinosa na blagdane je taj što je više posjetitelja hrama tijekom hodočasničkih praznika: stoga mora biti više svećenika. Budući da je tih dana u Hramu prisutno više svećenika, potrebno im je više hrane za opstanak.
Ponekad se misli da je dan mladog mjeseca zapovijedani sabat odmora. Međutim, iako postoji mnogo razloga da vjerujemo u to, trebamo primijetiti da nam Tora ne nalaže da prestanemo s radom na redoviti dan mladog mjeseca.
Međutim, dan mladog mjeseca u sedmom mjesecu je drugačiji. Mladi mjesec sedmog mjeseca naziva se Yom Teruah (יוֹם תְּרוּעָה). Iako se tehnički ovaj izraz prevodi kao ‘Dan puhanja’ ili ‘Dan vikanja’, obično se naziva ‘Dan truba’. Na današnji dan sav Izrael treba prestati sa svojim redovnim radom i okupiti se na odvojeno okupljanje.
Bemidbar (Brojevi) 29:1-6
1 “’A sedmog mjeseca, prvoga dana u mjesecu, imat ćete zaseban skup. Ne smijete raditi uobičajeni posao. Za vas je to dan puhanja (trube).
2 Prinesi žrtvu paljenicu na ugodan miris Jahvi: jednog junca, jednog ovna i sedam janjaca prve godine, bez mane.
3 Njihova žitna prinos neka je fino brašno pomiješano s uljem: tri desetine efe za bika, dvije desetine za ovna,
4 i jedna desetina za svako od sedam janjaca;
5 i jedan jarac kao žrtvu za grijeh, da izvrši okajanje za vas;
6 osim žrtve paljenice s njezinom žitnom žrtvom za Mladog Mjeseca, redovite žrtve paljenice s prinosom od žitarica i njihovim naljevima, prema njihovoj uredbi, kao miomirisni miris, žrtva ognjena Jahvi.’”
Primijetimo još jednom da, dok nam stih 1 jasno govori da ne radimo na mladom mjesecu sedmog mjeseca (Yom Teruah), ne postoji takva paralelna zapovijed da se prekine rad na redovite dane mladog mjeseca.
Amos 8 se ponekad koristi da se tvrdi da su redovni dani mladog mjeseca također naređeni dani odmora. Međutim, kao što ćemo vidjeti, Amos 8 ne govori o redovnim danima mladog mjeseca, već o Yom Teruah.
Jahve često koristi igre riječima kao neku vrstu igre riječi. U Amosu 8, Jahve igra riječi između riječi ‘ljeto’ (keitz, קָיִץ) i ‘kraj’ (ha-ketz הַקֵּץ).
Amos 8:1-6
1 Tako mi je Jahve Elohim pokazao: Gle, košara ljetnog ( קָיִץ ) voća.
2a On reče: “Amos, što vidiš?” Pa sam rekao: “Košara ljetnog voća.”
2b Tada mi Jahve reče: “Kraj ( הַקֵּץ ) je došao mom narodu Izraelu. Neću više prolaziti pored njih.
3 I pjesme iz Hrama će naricati toga dana,” kaže Jahve Elohim – “Mnogo mrtvih tijela posvuda, bit će izbačeni u tišini.”
4 Čuj ovo, ti koji progutaš uboge i siromašne u zemlji propadaš,
5 Govoreći: „Kada će proći mladi mjesec (dan) da prodamo žito? A subota, da možemo trgovati pšenicom?
Učinivši efu malom i šekel velikim, krivotvoreći vagu prijevarom,
6 Da kupimo siromahe za srebro,
I potrebiti za par sandala –
Čak i prodati[chaff of] pšenica?”
Na prvo čitanje moglo bi se lako zaključiti da je Jahve bio uznemiren jer je Njegov narod kupovao i prodavao na redovite dane mladog mjeseca. Međutim, ovdje moramo razumjeti Jahvinu igru riječi, jer ljetni (קָיִץ) plodovi dolaze na kraju (הַקֵּץ) ljeta, kada se održava Yom Teruah, u sedmom mjesecu. Stoga se čini da Jahve nije bio uzrujan zbog razbijanja Njegovog naroda, nego na Yom Teruah. Stoga, u nedostatku bilo kakvog jačeg dokaza da Njegovi ljudi nisu trebali kupovati ili prodavati u redovne dane mladog mjeseca, ne možemo konačno reći da su redovni dani mladog mjeseca naređeni dani odmora od svakog posla.
Međutim, čak i ako se od nas ne traži da prestanemo s radom na dane mladog mjeseca, još uvijek postoji pitanje je li nam naređeno da se okupimo ili ne. Postoje četiri specifična odlomka u Svetom pismu koje neki vide kao dokaz da se trebamo okupljati na redovite dane mladog mjeseca. Pogledajmo pomno svaku od njih, jer dokazi mogu izgledati zbunjujuće.
Prvo spominjanje okupljanja na dan mladog mjeseca nalazi se u 1. Samuelovoj 20:5, gdje David govori Jonatanu da bi trebao jesti za kraljevim stolom “sutra”, jer će to biti dan mladog mjeseca.
Šemuel Alep (1. Samuel) 20:5
5 David reče Jonatanu: “Sutra je, doista, mladi Mjesec i ne bih propustio sjesti s kraljem da jedem.”
Moglo bi biti da je referenca na Mlad Mjesec ovdje referenca na Yom Teruah, kao što je to bilo u Amosu 8. Međutim, također je moguće da je bio običaj kralja Šaula da okuplja svoj dvor na dane mladog mjeseca. U svakom slučaju, ne možemo dokazati zahtjev Tore da se okupljamo na dane mladog mjeseca, jer nam Tora ne nalaže da se odmaramo na redovni dan mladog mjeseca.
Drugi odlomak koji sugerira moguću potrebu okupljanja u redovite dane mladog mjeseca nalazi se u Drugoj knjizi Kraljevima 4:22-23.
| 2. Kraljevima 4:22-23 22 Tada je pozvala svog muža i rekla: “Molim te, pošalji mi jednog od mladića i jednog od magaraca, da otrčim do čovjeka Elohima (Elizeja) i vratim se.” 23 Pa reče: “Zašto danas ideš k njemu? Dan nije ni mlad mjesec ni subota.” A ona je rekla: “Shalom (Bit će dobro).” |
(22) וַתִּקְרָא אֶל אִישָׁהּ וַתֹּאמֶר שִׁלְחָה נָא לִי אֶחָד מִן הַנְּעָרִים וְאַחַת הָאֲתֹנוֹת | וְאָרוּצָה עַד אִישׁ הָאֱלֹהִים וְאָשׁוּבָה: (23) וַיֹּאמֶר מַדּוּעַ אתי [אַתְּ קרי] הלכתי [הֹלֶכֶת קרי] אֵלָיו הַיּוֹם לֹא חֹדֶשׁ וְלֹא שַׁבָּת | וַתֹּאמֶר שָׁלוֹם |
Muž žene iz Šunema upitao ju je zašto želi ići vidjeti Elizeja, budući da nije bio ni mlad mjesec, ni subota. Da je spomenuo ‘mladi mjesec’, mogli bismo pretpostaviti da je govorio o Yom Teruah. No, budući da je napomenuo samo da nije ‘mladak’, moglo bi biti da je bio običaj da se ljudi okupljaju na mlade mjesece. Međutim, ne možemo zaključiti da je potrebno okupljanje na redovite dane mladog mjeseca, budući da nam Tora ne nalaže da se okupljamo na dan mladog mjeseca.
Treće spominjanje okupljanja na dan mladog mjeseca nalazi se u proročanstvima u Ezekielu. Ovo predstavlja zanimljiv slučaj, jer se čini da ukazuje na potrebu okupljanja na istočnim vratima Hrama u dane subote i mladog mjeseca, iako nam Tora trenutno ne daje takav zahtjev.
| Ezekiel 46:1-3 1 Ovako kaže Učitelj Jahve: „Vrata unutarnjeg dvorišta koja gledaju prema istoku bit će zatvorena šest radnih dana; ali subotom će se otvarati, a na dan mladog mjeseca otvorit će se. 2 Knez će ući kroz predvorje ulaznih vrata s vanjske strane i stati uz stub. Svećenici neka pripremaju njegovu žrtvu paljenicu i žrtvu zamirovnicu. Klanjat će se na pragu vrata. Tada će izaći, ali vrata se neće zatvoriti do večeri. 3 Isto tako će se narod zemlje klanjati na ulazu u ova vrata subotom i mladim mjesecom pred Jahvom |
(1) כֹּה אָמַר אֲדֹנָי יְהוִה שַׁעַר הֶחָצֵר הַפְּנִימִית הַפֹּנֶה קָדִים יִהְיֶה סָגוּר שֵׁשֶׁת יְמֵי הַמַּעֲשֶׂה | וּבְיוֹם הַשַּׁבָּת יִפָּתֵחַ וּבְיוֹם הַחֹדֶשפִָשפ יִ (2) וּבָא הַנָּשִׂיא דֶּרֶךְ אוּלָם הַשַּׁעַר מִחוּץ וְעָמַד עַל מְזוּזַת הַשַּׁעַר וְעָשׂוּ הַכֹּהֲנִים אֶת עוֹלָתוֹ וְאֶת שְׁלָמָיו וְהִשְׁתַּחֲוָה עַל מִפְתַּן הַשַּׁעַר וְיָצָא | וְהַשַּׁעַר לֹא יִסָּגֵר עַד הָעָרֶב: (3) וְהִשְׁתַּחֲווּ עַם הָאָרֶץ פֶּתַח הַשַּׁעַר הַהוּא בַּשַּׁבָּתוֹת וּבֶחֳדָשִׁים | לִפְנֵי יְהוָה |
Prvi stih govori da će istočna vrata biti zatvorena šest radnih dana, ali da će biti otvorena subotom i na dan mladog mjeseca. Budući da Ezekiel suprotstavlja subotu i mladi mjesec sa šest “radnih dana”, čini se da će dani mladog mjeseca biti naređeni danima odmora u budućnosti. To je dodatno pojačano činjenicom da nam je rečeno da će se ljudi u zemlji morati okupljati pred istočnim vratima subotom i na mlade mjesece. Čini se da će to biti jedino moguće ako ljudi ne moraju raditi subotom i danima mladog mjeseca.
Nije jasno zašto bi nam Ezekiel dao zahtjev da se okupljamo na Mlade Mjesece u budućnosti kada Tora ne zahtijeva da se sada okupljamo na njima. Međutim, Izaija 66:23 nam daje drugo svjedočanstvo da će se u budućnosti sav Izrael morati okupiti pred njim u dane mladog mjeseca.
| Izaija 66:23 23 I bit će da od dana mladog mjeseca do dana mladog mjeseca, i od subote do subote, svako će tijelo doći da se pokloni preda mnom, govori Jahve |
(23) וְהָיָה מִדֵּי חֹדֶשׁ בְּחָדְשׁוֹ וּמִדֵּי חֹדֶשׁ בְּחָדְשׁוֹ וּמִדֵּי חֹדֶשׁ בְּחָדְשׁוֹ וּמִדֵּי שַּבי שַּבי יָבוֹא כָל בָּשָׂר לְהִשְׁתַּחֲוֹת לְפָנַי אָמַר וָמַר ות |
U posljednjem poglavlju vidjeli smo da je vrijeme subote određeno ‘brojanjem do sedam’. Međutim, sva ostala Jahvina određena vremena temelje se na danima mladog mjeseca. Na primjer, Pasha će se održati četrnaest dana nakon što je proglašen mladi mjesec u prvom mjesecu (Izlazak 12:6). Yom Kippur, ili Dan pomirenja, održava se desetog dana nakon Yom Teruaha (mladog mjeseca sedmog mjeseca) (Levitski zakonik 23:27). Budući da se vrijeme ovih festivala temelji na vremenu mladog mjeseca, ako se mladi mjesec proglase na pogrešan dan, to odbacuje vrijeme i za sve ostale festivale.
Jahve određuje vrijeme kada se želi sastati sa svojom budućom nevjestom Izraelom. Sada, ako naš Zaručnik ima spoj s nama, ali se ne prikazujemo jer iz nekog razloga ne obraćamo pažnju na Njegov kalendar, što će On misliti? Želimo li izaći s Kraljem svemira na spoj?
Budući da je proglašenje mladog Mjeseca toliko bitno da znamo kada slaviti Jahvine praznike, moramo znati kako Jahve želi da odredimo Mlad Mjesec, kako bismo se mogli sastati s Njim u vrijeme koje On odredi. Stoga, uzmimo malo vremena da naučimo o danima mladog mjeseca, kako bismo bili sigurni da radimo stvari u skladu s Jahvinom voljom.
Prema modernoj astronomiji, Mjesec se smatra ‘novim’ kada se nalazi u liniji između Sunca i Zemlje (u položaju od 3 sata, iznad). Kada je mjesec u ovoj vrsti linearnog poravnanja, kaže se da je mjesec ‘u konjunkciji’ u odnosu na Zemlju.
Gledajući na drugi način, kada je mjesec u konjunkciji, mjesec sjedi u istom općem smjeru od Zemlje kao i sunce. Razlog zašto mjesec nije vidljiv je taj što je ‘spojen’ sa suncem (i otuda naziv, ‘mjesečeva konjunkcija’).
Potpuna pomrčina Sunca je vrsta lunarne konjunkcije. Potpuna pomrčina Sunca događa se kada mjesec sjedi izravno između Sunca i Zemlje, blokirajući sunčevu svjetlost. Međutim, mjesec ne mora pomračiti Sunce da bi se kvalificirao kao konjunkcija.
Opet, razlog zašto nemamo potpune pomrčine Sunca svaki mjesec je taj što orbite Zemlje, Sunca i Mjeseca nisu savršeno ravne i paralelne. Umjesto toga, sjede pod kutom jedna prema drugoj.
Kao što je prikazano na dijagramu na prethodnoj stranici, razlog zašto se lunarna konjunkcija ne može vidjeti sa Zemlje je taj što se sunčeva svjetlost odbija natrag prema suncu. Međutim, kako Mjesec nastavlja kružiti oko Zemlje (u smjeru suprotnom od kazaljke na satu na ranijoj ilustraciji), ubrzo dolazi do položaja (na sredini između 2 i 3 sata na ranijoj ilustraciji) gdje dio svijetle strane Mjeseca sada može biti viđen sa zemlje, navečer. Ovaj tanki odsjaj naziva se prvi polumjesec mladog mjeseca, a ovo je mladi mjesec Svetog pisma.
Na grafikonu ispod, Mlad Mjesec odgovara četvrtom redu dolje odozgo, a trećem ili četvrtom kadru slijeva. Koliko točno Mjesec mora postati svijetao prije nego što se može vidjeti sa Zemlje, ima veze s raznim čimbenicima, uključujući oblake, vrijeme, prašinu u zraku i druge čimbenike koji utječu na vidljivost.
Kada se sa Zemlje vidi prvi polumjesec mladog mjeseca, proglašava se Dan mladog Mjeseca.
Gornji grafikon nam daje tipičnu progresiju mjesečevih faza tijekom tjedana. Prvi okvir (u gornjem lijevom kutu) prikazuje mjesec u njegovoj prvoj četvrti, pri 50% osvjetljenja. Osam dana kasnije mjesec je pun, sa 100% osvjetljenjem. Zatim, otprilike sedam dana kasnije, mjesec prelazi u svoju posljednju četvrtinu, uz nešto više od 50% osvjetljenja. Konačno, otprilike još sedam dana i mjesec se ponovno kreće u konjunkciju i ne može se vidjeti, jer se sva sunčeva svjetlost odbija od druge strane. (Ovo se ponekad naziva ‘bez mjeseca’). Zatim se osam dana kasnije ponovno vraća u svoje prvo tromjesečje, iako je na ovom grafikonu nešto više od 50%.
Primijetite da na gornjoj karti postoje najmanje dva dana u kojima je mjesec vidljivo ‘pun’. Postoje i dva dana u kojima je mjesec u konjunkciji (tj. nije vidljiv). To je prilično normalno i naglašava razlog zašto je tako važno ustanoviti Dan mladog Mjeseca prema viđenju prvog vidljivog polumjeseca.
Budući da Sunce, Mjesec i Zemlja nemaju savršeno kružne orbite i budući da su njihove orbite sve pod kutovima jedna u odnosu na drugu, broj dana u kojima je Mjesec ili u konjunkciji ili je vidljivo ‘pun’ može varirati bilo gdje u roku od 1,5 do 3,5 dana. Zbog toga, ako bismo hipotetski Dan mladog Mjeseca temeljili na lunarnoj konjukciji, ili bismo morali slaviti Dan mladog Mjeseca 1,5 do 3,5 dana, ili bismo morali odabrati jedan od ovih 1,5 do 3,5 konjunktiva dana kao “dan” mladog mjeseca. To bi bilo nemoguće učiniti, jer nam Sveto pismo ne daje kriterije kako to učiniti.
Razlog zašto duljina konjunkcije varira između 1,5 i 3,5 dana je taj što se Zemlja ne kreće samo po eliptičnoj orbiti, već također sjedi pod kutom dok kruži oko Sunca (gore). Sva se nebeska tijela kreću u nesavršenim elipsama, a zbog toga duljina Mjesečevih konjunkcija s vremenom postaje sve duža i kraća.
Primijetite, međutim, da nam Jahve ne zapovijeda da slavimo Mlad Mjesec 1,5 do 3,5 dana, nego da slavimo Dan mladog Mjeseca u jednom danu. Stoga moramo znati utvrditi koji je dan Dan mladog Mjeseca.
U Prvoj Samuelovoj 20:5, David je rekao Jonatanu da je dan mladog mjeseca “sutra”. To nam govori da David nije vjerovao da Dan mladog Mjeseca traje negdje od 1,5 do 3,5 dana, ali da je znao da je to jedinstven događaj, koji se odvija u jednom jedinom danu.
Šemuel Alep (1. Samuel) 20:5
5 Tada je David rekao Jonatanu: “Evo, sutra je mladi mjesec i trebao bih sjesti jesti s kraljem. Ali pusti me da se sakrijem u polju do treće večeri.”
Budući da nam Jahve zapovijeda da slavimo dan mladog mjeseca samo u jednom danu, mora postojati jedan jedinstven događaj koji označava početak dana mladog mjeseca. Kao što ćemo uskoro vidjeti, taj jedinstveni događaj je viđenje Prvog polumjeseca mladog Mjeseca u zemlji Izraelu, bilo 29. ili 30. dana u mjesecu.
Hebrejski mjesec obično traje 29 ili 30 dana. Ali zašto je ovo? Da je Zemlja nepomična, Mjesec bi napravio potpunu orbitu od 360 stupnjeva oko Zemlje otprilike jednom svakih 27,5 dana (u prosjeku). To znači da bi Zemlja stajala na mjestu, Mjesecu bi u prosjeku trebalo 27,5 dana da se vrati u poravnanje gdje se sa Zemlje mogao vidjeti Prvi polumjesec. Međutim, budući da Zemlja nije stacionarna (već se kreće oko Sunca), mora prijeći više od 360 stupnjeva. Stoga su Mjesecu potrebna dva dodatna dana (u prosjeku) prije nego što se vrati u poravnanje iz kojeg se sa Zemlje ponovno može vidjeti Prvi polumjesec.
Budući da Mjesec mora putovati još otprilike dva dana prije nego što se prvi polumjesec može ponovno vidjeti sa Zemlje, potrebno je otprilike 29,5 dana (u prosjeku) da prijeđe od jednog do drugog polumjeseca. U praktičnom smislu, ovo znači da hebrejski mjesec obično traje ili 29 ili 30 dana; i zato, navečer na kraju 29. dana u mjesecu, promatrači u zemlji Izraelu izlaze van neposredno prije večeri i traže prvi polumjesec mladog mjeseca na nebu. Ako vide prvi polumjesec, idu i kažu svećenstvu na Brdu hrama.
Ako svećenstvo primi barem dva provjerljiva viđenja na kraju 29. dana, oni proglašavaju (ili ‘posvećuju’) Mlad Mjesec. Međutim, ako svećenstvo ne primi najmanje dva provjerljiva viđenja na kraju 29. dana (iz bilo kojeg razloga), novi mjesec se proglašava po zadanom na kraju 30. dana. To je zato što, po definiciji, hebrejski mjesec ne može trajati duže od 30 dana; i osim ako se prvi polumjesec ne vidi fizički na kraju 29. dana, pretpostavlja se da mjesec traje 30 dana.
O tome svjedoči i Talmud. Iako Talmud nije Sveto pismo, Talmud nam daje povijesni zapis o običajima i vjerovanjima koje su rabini držali u razdoblju Drugog hrama (što je bilo razdoblje kada je Ješua živio i služio). Na primjer, Talmudski traktat Rosh Hashanah (‘Poglavar godine’) čak bilježi metode ispitivanja koje je koristilo svećenstvo i govori nam pitanja koja su svećenici postavljali svjedocima, kako bi provjerili jesu li ili ne stvarno vidjeli Prvog Crescent Sliver.
Kako testiraju svjedoke? Prvi se testira par koji prvi stigne. Dovode se stariji od njih i oni mu govore: „Reci nam kako si vidio mjesec, ispred sunca ili iza sunca? Sjeverno od njega ili južnije? Koliko je bila velika i u kojem je smjeru bila nagnuta? I koliko je bila široka?”
Ako kaže “Pred suncem”, njegov se dokaz odbacuje. Nakon toga bi doveli drugog i testirali ga. Ako su se njihovi izvještaji poklopili, njihovi su dokazi prihvaćeni, a ostali parovi samo nakratko ispitani, ne zato što su uopće bili potrebni, već da ne bi bili razočarani,[and] tako da ih ne treba odvraćati od dolaska.
[Mišna, Roš Hašana 23b]
Razlog zašto je svećenstvo moglo svjedocima postaviti tako konkretna pitanja o izgledu Mjeseca je taj što su, budući da Zemlja na svojoj osi pod kutom, mjesečeva ljetna i zimska putanja leta različita. Zbog toga su rogovi prvog polumjeseca u različito doba godine usmjereni u različitim smjerovima. Ljeti su rogovi usmjereni više ulijevo, dok su zimi rogovi usmjereni više prema gore, jer mjesec više leži “na leđima”.
Mjesec također izgleda veći ili manji na nebu ovisno o tome gdje se mjesec nalazi u svojoj orbiti. Ako je mjesec bliže zemlji, mjesec se čini veći; a ako je mjesec dalje, čini se manjim. Iako je moguće da bi zlonamjerni svjedok mogao pratiti te stvari dovoljno dobro da lažira svoje svjedočenje, malo je vjerojatno da bi takvo što redovito prolazilo levitsko ispitivanje.
Važno je napomenuti da u Drugom Hramskom razdoblju (tj. Ješuinom danu) mladi Mjeseci nisu bili determinirani unaprijed, već vidljivim viđenjem. To znači da rabinski židovski kalendar (tzv. Hillel II kalendar) nije bio u upotrebi u Ješuino vrijeme, budući da početak mjeseca temelji na složenim matematičkim predviđanjima, a ne na svjedocima Prvog polumjeseca. To nam također pokazuje da kalendari poput lunarne subote i kalendara lunarne konjukcije (koji mjesec počinju na Mjesečevu konjukciju) nisu bili u upotrebi u Ješuino vrijeme, jer se ne može koristiti svjedocima da bi vidjeli Mjesečevu konjukciju (jer je nevidljiva).
Općenito pravilo je da mjesec uvijek ima zadanu duljinu od 30 dana osim ako se prvi polumjesec mladog Mjeseca fizički ne uoči na kraju 29. dana, što dokazuje da je mjesec bio kraći od standarda za 30 dana. Međutim, samo da budemo jasni, napominjemo da je hipotetski moguće imati mjesec dug 28 dana, ili čak hipotetski mjesec koji je trajao 27 dana.
Mjesecu je u prosjeku potrebno 27,5 dana da kruži oko Zemlje, a zatim u prosjeku još dva dana da se vrati u poziciju odakle se opet može vidjeti sa Zemlje. Pretpostavimo da je zima, oblačno je u vrijeme kada se vidi prvi polumjesec. Kada se to dogodi, razlika između vremena kada bi se vidio prvi polumjesec i vremena kada je Dan mladog Mjeseca proglašen zadanim tridesetodnevnim rastom svakog mjeseca raste za pola dana. Ako se to dogodi tri mjeseca zaredom, očekivano vrijeme do sljedećeg prvog polumjeseca smanjuje se na 28 dana. Ako se to dogodi pet mjeseci zaredom, očekivano vrijeme do sljedećeg prvog polumjeseca smanjuje se na samo 27 dana.
| deklarirano prema zadanim postavkama | stvarni | razlika | Dani do sljedećeg mjeseca |
| Ne | 29.5 | 0 | 29.5 |
| 30 | 29.5 | 0.5 | 29 |
| 30 | 29.5 | 1 | 28.5 |
| 30 | 29.5 | 1.5 | 28 |
| 30 | 29.5 | 2.0 | 27.5 |
| 30 | 29.5 | 2.5 | 27 |
Srećom, ovakve stvari su vrlo rijetke, jer je zemlja Izrael sunčana cijelo ljeto, a sunčana je i pola zime. Budući da je Izrael tako sunčan, kalendar se automatski ispravlja prije nego što razlika postane vrlo velika, a Dan mladog Mjeseca gotovo se uvijek proglašava u svoje vrijeme.
Neki znanstvenici smatraju da kada postoje oblaci, mladi Mjesec trebamo proglasiti krajem 29. dana, ako nam izračuni govore da bi prvi polumjesec mladog Mjeseca bio vidljiv krajem 29. dana, da je nisu bili oblaci. Međutim, zagovornici ove teorije također priznaju da je u vrijeme kralja Davida Dan mladog Mjeseca bio određen vidljivim viđenjem Prvog polumjeseca.
Šemuel Alep (1. Samuel) 20:5
5 Tada je David rekao Jonatanu: “Evo, sutra je mladi mjesec i trebao bih sjesti jesti s kraljem. Ali pusti me da se sakrijem u polju do treće večeri.”
Budući da Hebreji nisu koristili moderne astronomske izračune u Davidovo vrijeme, jedini način na koji je David mogao sa sigurnošću reći da je Dan mladog Mjeseca “sutra” bio je da prvi polumjesec nije viđen krajem 29. dana, dakle osiguravajući da će Dan mladog Mjeseca biti proglašen na uobičajenoj, zadanoj 30-dnevnoj granici.
Konačno, da bismo bili potpuni, trebali bismo razgovarati o Psalmu 81:3. Budući da se znanstvenici ne slažu oko toga kako protumačiti ovaj odlomak, ovdje ćemo koristiti hebrejski.
| 3 Puhnite u dan mladog mjeseca u šofar, u keseh na dan naše hodočasničke gozbe | (3) תִּקְעוּ בַחֹדֶשׁ שׁוֹפָר | בַּכֵּסֶה לְיוֹם חַגֵּנוּ |
Učenjaci osporavaju što je keseh (כֵּסֶה). Strongova Concordance to definira na sljedeći način:
SZ: 3677 kece’ (keh’-seh); ili keceh (keh’-seh); očito iz OT:3680; ispravno, punina ili pun mjesec, tj. njegov festival: KJV – (vrijeme) određeno.
Kada potražimo referencu na OT:3680, dobivamo referencu na nešto ‘debeljuškasto’. Ovo se može odnositi na pun mjesec, ili na mjesec u svojoj punini (što je ispravno tumačenje). Međutim, također dobivamo referencu na nešto što je odjeveno, pokriveno ili skriveno.
OT: 3680 kacah (kaw-saw’); primitivni korijen; pravilno, napucati, tj. popuniti udubine; implicitno, pokriti (za odjeću ili tajnost):
KJV – ogrnuti se, zatvoriti, odjenuti, prikriti, pokriti (se), (bjeći da) sakriti, preplaviti. Usporedi OT:3780.
Moglo bi se zaključiti da je stvar koja je odjevena, prekrivena ili skrivena također mlad mjesec, osim što mladi mjesec nije ‘debeljuškast’, ‘voštan debeo’ ili ‘prekriven mesom’, kao što referenca zahtijeva.
OT: 3780 kasa (kaw-saw’); primitivni korijen; udebljati (tj. biti prekriven mesom):
KJV – biti pokriven. Usporedi OT: 3680.
Važno je da ovo ispravno protumačimo, jer ako riječ keseh znači ‘mladi mjesec’, onda je Psalam 81,3 naredba da se “puhne u šofar na mladom mjesecu naše hodočasničke gozbe (חַג).” Međutim, to je nemoguće, jer nema Dana mladog Mjeseca koji su ujedno i hodočasnički blagdani. To je zato što je Yom Teruah određeno vrijeme (מוֹעֲד), to nije festival hodočašća (חַג).
Također bismo trebali prepoznati činjenicu da nema smisla misliti da bi Jahve upotrijebio riječ ‘keseh’ (כֵּסֶה) za opis mladog Mjeseca, kada je upravo upotrijebio riječ Hodesh (חֹדֶשׁ) da ga opiše. Stoga, riječ keseh (כֵּסֶה) mora značiti nešto drugo.
Ono na što se riječ keseh (כֵּסֶה) odnosi nije baš pun mjesec, već mjesec kada je ‘debeljuškast’ i odjeven svjetlošću. Kao što ćemo vidjeti u kasnijim poglavljima, ovo savršeno opisuje Pashu i Blagdan sjenica, budući da su to hodočasnički festivali, a počinju na ili oko punog mjeseca, kada je mjesec općenito ‘debeo’ i ‘debeo’, i ‘odjeven je svjetlom’. Stoga je Psalam 81,3 zapovijed da se puhne u šofar na Pashu i na Prvi dan Svetkovine sjenica.
| 3 Puhnite u dan mladog mjeseca u šofar, u puni mjesec, na dan naše hodočasničke gozbe | (3) תִּקְעוּ בַחֹדֶשׁ שׁוֹפָר | בַּכֵּסֶה לְיוֹם חַגֵּנוּ |