Jahve je u svoje blagdane ugradio više slojeva simbolike. Simbolika ide dublje nego što možemo pokriti u ovoj knjizi, ali pogledajmo neke zanimljive odnose između proljetnih i jesenskih blagdana.
Pasha je poludnevna priredba koja se održava u domu, nakon čega slijedi sedam dana beskvasnog kruha. Svi domorodački Izraelci moraju jesti beskvasni kruh. Nasuprot tome, Sukot je sedmodnevna gozba, nakon čega slijedi poludnevni javni sastanak. Svi domorodački Izraelci moraju živjeti u sukotu.
Pasha i beskvasni kruh simboliziraju kako su sinovi Izraelovi iznenada napustili Egipat, a zatim su njihova djeca bila pročišćena četrdeset godina u pustinji. Nasuprot tome, Sukot predstavlja kako ćemo trpjeti blizu četrdeset godina profinjenosti između uspona Novog svjetskog poretka i nevolje, a zatim ćemo se vratiti u zemlju Izrael nakon Armagedona.
Paralele između prvog i sedmog mjeseca
Postoje i druge paralele između prvog i sedmog mjeseca.
| Prvi mjesec (Aviv) | Sedmi mjesec |
|
Dan 1: Tabernakul je pušten u službu prvog dana prvog mjeseca (Izlazak 40,2) |
Dan 1: tradicionalno, Yeshua (naš Živi hram) će se vratiti prvog dana prvog mjeseca (Yom Teruah) |
| 10. dan: odabrano je pashalno janje (Ješua | 10. dan: biraju se dvije koze, jedna za Jahvu, a druga za Azazela (Sotonu). |
| 10. dan: Pasha i beskvasni kruh u biti počinju ovdje. Pet dana kasnije, Izrael će biti oslobođen ropstva (na 1 ULB) | 10. dan: proglašava se jubilej (oslobodjenje). Izraelski robovi su oslobođeni iz ropstva, a imovina se vraća vlasnicima |
| 10. dan: Izrael ulazi u obećanu zemlju (Jošua 4:9) |
(Velika subota odmora) |
| Dan 14/15: Jahvin narod ulazi u svoje kuće radi zaštite | Day 15: Yahweh’s people dwell in sukkot for protection |
| Dan 14/15: Ješua umire | 15. dan: Ješua je rođen |
| Dan 14-22: Izrael jede beskvasni kruh | Dan 14-22: Izrael živi u Sukotu |
| 15. dan: festival hodočašća | 15. dan: festival hodočašća |
| 15. dan: otvaranje berbe. Počinje brojanje Omera | 15. dan: konačna berba. Četiri vrste mašu pred Jahvom |
| Dozrijevanje zrna | Dozrijevanje grožđa i maslina |
Zanimljivo je i to da Jahve ne daje sve zapovijedi u vezi blagdana na jednom mjestu. On također ne daje naredbe na isti način. U Levitskom zakoniku i Brojevima, Jahve nam jednostavno govori koji mjesec i dan da održavamo blagdane. Međutim, u Izlasku i Ponovljenom zakonu datumi blagdana nisu dati s obzirom na njihove brojčane ili redne datume, već s obzirom na poljoprivrednu sezonu i žetve. Budući da su to također dijelovi Tore koji se bave desetinom, možemo pretpostaviti da je Jahve na ovaj način spomenuo blagdane i desetke zajedno jer želi da se blagdani održavaju u odnosu na sezone poljoprivredne žetve, kako bi Njegov narod mogao podržati Njegove svećenici svojim povećanjem. Ta se veza jasno vidi u odlomcima kao što je Izlazak 23:14-19.
Šemote (Izlazak) 23:14-19
14 „Tri puta mi slavite gozbu u godini:
15 Svetkovat ćeš Blagdan beskvasnih kruhova (beskvasni kruh ćeš jesti sedam dana, kako sam ti zapovjedio, u vrijeme određeno u mjesecu avivu, jer si u njemu izašao iz Egipta; nitko se neće pojaviti preda mnom prazan) ;
16 i blagdan žetve, prvine vaših trudova koje ste posijali u polju; i Blagdan skupljanja na kraju godine, kada saberete plodove svog rada s polja.
17 „Tri puta u godini svi će se vaši muškarci pojaviti pred Jahvom Bogom.
18 Ne prinosite krvi moje žrtve s kvasnim kruhom, niti će salo moje žrtve ostati do jutra.
19 Prvine od prvina svoje zemlje unesi u dom Jahve, Boga svoga. Mladu kozu ne kuhaj u majčinom mlijeku.
Ta se veza također jasno vidi u Izlasku 34:18-26, jer se datumi i žetve spominju zajedno u istom odlomku.
Šemote (Izlazak) 34:18-26
18 „Blagdan beskvasnih kruhova slavite. Sedam dana jedite beskvasni kruh, kako sam vam zapovjedio, u određeno vrijeme mjeseca aviva; jer si u mjesecu avivu izašao iz Egipta.
19 „Moji su svi koji otvaraju utrobu i svaki muški prvorođenac među tvojom stokom, bilo vol ili ovca.
20 Ali prvorođenče od magarca otkupiš janjetom. A ako ga nećeš otkupiti, onda ćeš mu slomiti vrat. Sve prvence svojih sinova otkupi. I nitko se neće pojaviti preda mnom praznih ruku.
21 „Šest dana radi, a sedmog dana odmori se; u vrijeme oranja i žetve odmarat ćeš se.
22 „I svetkujte Blagdan tjedana, prvina žetve pšenice i Blagdan berbe na kraju godine.
23 Tri puta u godini svi će se vaši ljudi pojaviti pred Adonom, Jahvom, Elohimom Izraelovim.
24 Jer ja ću istjerati narode pred tobom i proširiti tvoje granice; niti će nitko poželjeti tvoju zemlju kad pođeš da se pojaviš pred Jahvom svojim Bogom tri puta u godini.
25 „Krv moje žrtve ne prinosite s kvascem, niti će žrtva Pashe ostati do jutra.
26 “Prvi plodovi svoje zemlje donijet ćeš u kuću Jahve, Boga svoga. Ne kuhaj jarca u mlijeku njegove majke.”
Ponovljeni zakon 16:1-15 slijedi isti obrazac.
Devarim (Ponovljeni zakon) 16:1-15
1 „Obdržavajte mjesec Aviv i svetkujte Pashu Jahvi, svome Bogu, jer vas je u mjesecu avivu Jahve vaš Elohim izveo noću iz Egipta.
2 Zato žrtvuj Pashu Jahvi, Bogu svome, od stada i goveda, na mjestu gdje Jahve odabere da stavi svoje ime.
3 Uz to ne smijete jesti kvasnog kruha; sedam dana jedite s njim beskvasni kruh, to jest kruh nevolje (jer ste u žurbi izišli iz zemlje egipatske), da se sve dane sjećate dana u kojem ste izašli iz zemlje egipatske. svog života.
4 I neće se kod vas vidjeti kvasac u cijelom vašem području sedam dana, niti će išta od mesa koje žrtvujete prvi dan u sumrak ostati preko noći do jutra.
5 “Ne smijete žrtvovati Pashu unutar svojih vrata koja vam daje Jahve, vaš Bog;
6 ali na mjestu gdje Jahve, vaš Bog, odluči da mu ime ostane, žrtvujte Pashu u sumrak, pri zalasku sunca, u vrijeme kada ste izašli iz Egipta.
7 Ispeci ga i jedi na mjestu koje odabere Jahve, tvoj Bog, a ujutro se okreni i idi u svoje šatore.
8 Šest dana jedite beskvasni kruh, a sedmog dana neka bude sveta skupština Jahvi, Bogu vašemu. Ne smijete raditi na tome.
9 “Brojat ćete sedam tjedana za sebe; počnite brojati sedam tjedana od trenutka kada počnete stavljati srp na žito.
10 Tada ćete blagdan tjedana održavati Jahvi, svome Elohimu, danakom dobrovoljne žrtve iz svoje ruke, koju ćete dati dok vas Jahve, vaš Elohim, blagoslivlja.
11 Raduj se pred Jahvom svojim Bogom, ti i tvoj sin i tvoja kći, tvoj sluga i tvoja sluškinja, levit koji je na tvojim vratima, stranac i siročad i udovica koji su među vama, na mjestu gdje Jahve, tvoj Elohim, odlučuje da njegovo ime ostane.
12 Sjećaj se da si bio rob u Egiptu i pazit ćeš se pridržavati ovih propisa.
13 Blagdan sjenica svetkuj sedam dana kad budeš skupljao sa svog gumna i iz tijeske.
14 I veselit ćeš se svojoj gozbi ti i tvoj sin i tvoja kći, tvoj sluga i tvoja sluškinja i levit, stranac i siročad i udovica, koji su na tvojim vratima.
15 Sedam dana svetkuj Jahvi, Bogu svome, na mjestu koje odabere Jahve, jer će te Jahve, tvoj Elohim, blagosloviti u svim tvojim plodovima i u svim djelima tvojih ruku, tako da se sigurno raduješ.
I dok ovdje nemamo vremena istraživati temu, postoje i vrlo zanimljivi odnosi s kišom, koji nisu ono što bismo mogli očekivati.
Ranije u ovoj knjizi vidjeli smo da godina počinje u proljeće, u mjesecu u kojem se prvi put vidi aviv ječam.
Shemote (Izlazak) 12: 2
2 “Ovaj mjesec neka vam bude početak mjeseci; to će vam biti prvi mjesec u godini.”
Mogli bismo očekivati da će, ako godina počinje u proljeće, ranije kiše doći u proljeće (s početkom godine). Međutim, Yoel (Joel) 2:23 nam govori da su kasne kiše koje dolaze u prvom mjesecu.
Joel (Joel) 2:23
23 “Radujte se dakle, sinovi cionski, i radujte se u Jahvi, svome Bogu! Jer on vam je vjerno dao prijašnju kišu, i On će učiniti da kiša pada za vas – bivšu kišu, a posljednju kišu u prvom mjesecu.”
Zašto posljednje kiše padaju u prvom mjesecu? Prvo moramo shvatiti da je zemlja Izrael polutropska i da u suštini ima samo dva godišnja doba: vruće suho ljeto i vlažnu zimu. Između ove dvije krajnosti leže dva kratka razdoblja prijelaza, a to su vrijeme kada se održavaju gozbe. Ranije kiše počinju nakon završetka ljeta, oko sezone jesenskih praznika. To znači da posljednje kiše padaju bliže prvom mjesecu, kada počinje godina.
Ali o čemu Joel ovdje govori? Je li kiša više od kiše? U Joelu 2:23, riječ za ranu kišu je מוֹרֶה (moreh), što je također riječ za učitelja, ili učenje (tj. pouku).
OT: 4175 mowreh (mo-reh’); iz SZ: 3384; strijelac; također učitelj ili poučavanje; također rana kiša [vidi SZ: 3138].
Riječ za kasne kiše je malqosh (מַלְקוֹשׁ), što se figurativno prevodi kao rječitost.
OT: 4456 malqowsh (mal-koshe’); iz SZ: 3953; proljetna kiša (usporedi SZ: 3954); figurativno, rječitost.
Slikovito rečeno, ovo kaže da će Jahve dati svoja učenja o ranoj kiši nakon jesenjih blagdana, a svoju rječitost u vrijeme proljetnih blagdana (a to je vrijeme kada je žrtvovan Ješua, naša Pasha).