Chapter 11:

The Feast of Tabernacles (Sukkot)

U poglavlju o Hanuki raspravljamo o tome zašto je Ješua vjerojatno rođen na prvi dan Jesenjeg blagdana sjenica, inače poznatog kao Blagdan sjenica, ili Sukot. Ali zašto nam Jahve zapovijeda da održavamo blagdan Sukot? Koji je značaj? Što trebamo naučiti iz toga?

U hebrejskom mišljenju, sukka se razlikuje od šatora. U antičko doba, šatori su obično bili veće građevine u kojima su obitelji mogle živjeti, a koje su se često kretale na kolima s magarcima ili devama. Nasuprot tome, hebrejska riječ za šator je ‘oh-hel’ (אֹהֶל), dok je riječ za tabernakul ili separe ‘sukka’ (סֻכָּה). Množina riječi sukka je sukkot (סֻּכֹּת).

Ali što predstavljaju sukot? Sukot nalazimo u Svetom pismu kad god je Jahvin narod upravo pobjegao iz neke ozbiljne i intenzivne opasnosti. Na primjer, nakon što je Ezav izašao s četiri stotine ljudi da ubije Jakova, a Jahve je izbavio Jakova iz krize, Jakov je zatim otputovao u mjesto zvano Sukot, gdje je potom sagradio sukot za svoju stoku.

B’reisheet (Postanak) 33:17
17 Jakov je otputovao u Sukot, sagradio si kuću i napravio kolibe za svoju stoku. Stoga se ime tog mjesta zove Sukot.
 (17) וְיַעֲקֹב נָסַע סֻכֹּתָה וַיִּבֶן לוֹ בָּיִת | וּלְמִקְנֵהוּ עָשָׂה סֻכֹּת עַל כֵּן קָרָא שֵׁם סֻכֹּת עַל כֵּן קָרָא שֵׁם סַּמ

Sukot je također mjesto slobode. Na primjer, kada je faraon konačno pustio sinove Izraelove da pođu za kugom na prvorođene i oni su protjerani iz Egipta, otišli su u mjesto zvano Sukot.

Šemote (Izlazak) 12:36-38
36 I Jahve je dao narodu milost u očima Egipćana, tako da su im udovoljili što su tražili. Tako su opljačkali Egipćane.
37 Tada su sinovi Izraelovi otputovali iz Ramzesa u Sukot, oko šest stotina tisuća ljudi pješice, osim djece.
38 S njima je išlo i izmiješano mnoštvo, i stada i goveda – mnogo stoke.

Prema židovskoj tradiciji, sukka je prilično slabašna struktura. Ovo treba simbolizirati kako su, kada su sinovi Izraela upravo napustili Egipat, bili u osnovi nenaoružani, nezaštićeni i ranjivi na elemente. Iako su slabašne strukture koje su izgradile pružale jedva ikakvu zaštitu od elemenata, to potvrđuje da sigurnost i sigurnost u konačnici ne dolaze od debelih zidova, utvrda, vojske, zlata, srebra ili vrijednosnih papira. Sigurnost ne dolazi od saveza, već samo od Jahve. Kad je Jahve s nama, čak i slabo zaklon može nam pružiti dovoljnu zaštitu od vrućine, hladnoće i neprijatelja. Međutim, ako je Jahve protiv nas, nikakvo sklonište nas ne može zaštititi, bez obzira na to koliko je čvrsto izgrađeno ili koliko je dobro branjeno. Ovo bi mogao biti jedan od razloga zašto nas Jahve daje da boravimo u sukotu svake godine, tako da se sjećamo da naši životi ovise o Njemu i njegovoj volji.

Prema rabinskoj misli, Izrael svake godine ulazi u smrtnu opasnost tijekom sezone jesenskih praznika. U rabinskoj misli, Yom Teruah simbolizira božanski sud, a Yom Kippur je također vrijeme suda. Nakon ovih vremena opasnosti, Izrael tada obitava u sukotu, koji su mjesta sigurnosti i slobode. U rabinskoj misli, to je također razlog zašto nam Jahve govori da blagdan Sukota treba biti vrijeme radosti zbog mnogih blagoslova koje nam je Jahve dao.

Devarim (Ponovljeni zakon) 16:13-17
13 Blagdan sjenica svetkuj sedam dana kad budeš skupljao sa svog gumna i iz tijeske.

Prva desetina

14 I veselit ćeš se svojoj gozbi ti i tvoj sin i tvoja kći, tvoj sluga i tvoja sluškinja i levit, stranac i siročad i udovica, koji su na tvojim vratima.

Treća desetina

15 Sedam dana svetkuj Jahvi, Bogu svome, na mjestu koje odabere Jahve, jer će te Jahve, tvoj Elohim, blagosloviti u svim tvojim plodovima i u svim djelima tvojih ruku, tako da se sigurno raduješ.

Druga desetina

16 „Tri puta godišnje svi će se tvoji mužjaci pojaviti pred Jahvom tvojim Bogom na mjestu koje on odabere: na Blagdan beskvasnih kruhova, na Blagdan tjedana i na Blagdan sjenica; i neće se pojaviti pred Jahvom prazni. -rukom.
17 Svaki će dati koliko može, prema blagoslovu Jahve, Boga tvoga, koji ti je dao.

Velika provizija. Stanje srca.

Za blagdan Sukota se često misli da traje osam dana. Međutim, u stvarnosti traje sedam dana, a zatim odmah slijedi jednodnevni festival pod nazivom Shemini Atzeret, što u biti znači ‘Osmodnevna skupština’ ili ‘Posljednji veliki dan’.

Vayiqra (Levitski zakonik) 23:33-44
33 Tada se Jahve obrati Mošeu govoreći:
34 „Reci sinovima Izraelovim: ‘Petnaesti dan ovog sedmog mjeseca bit će Jahvi blagdan šatora sedam dana.
35 Prvoga dana neka bude odvojeno okupljanje. Ne smijete raditi na tome uobičajeni rad.
36 Sedam dana prinosit ćeš Jahvi žrtvu paljenu. Osmoga dana imat ćete odvojeno okupljanje i prinijet ćete žrtvu paljenu Jahvi. To je odvojeni sklop i na njemu ne smijete raditi uobičajeni rad.
37 ‘Ovo su blagdani Jahvine koje ćeš proglasiti posebnim skupovima, da prineseš Jahvi žrtvu paljenu, žrtvu paljenicu i žitnu žrtvu, žrtvu i naljevnicu, sve na svoj dan,
38 osim subota Jahvinih, osim vaših darova, osim svih vaših zavjeta, i osim svih svojih dobrovoljnih prinosa koje dajete Jahvi.

Zatim nam u sljedećih pet stihova Jahve ponovno govori kako želi da se slavi njegov praznik, koristeći različite izraze.

39 ‘Također petnaestoga dana sedmog mjeseca, kad saberete plodove zemlje, svetkujte blagdan Jahvin sedam dana; prvi dan neka bude subotnji odmor, a osmi dan subotnji odmor.

U 40. stihu, Jahve nam govori da uzmemo četiri vrste biljaka prvog dana praznika.

40 I prvi dan uzmite za sebe plod lijepih stabala, grane palmi, grane lisnatog drveća i vrbe potočne; i veselit ćeš se pred Jahvom svojim Bogom sedam dana. (40) וּלְקַחְתֶּם לָכֶם בַּיּוֹם הָרִאשׁוֹן פְּרִי עֵץ הָדָר כַּפֹּת תְּמָרִים וַעֲנַף עֵץ עָבֹת וְעַרְבֵי נָחַל | וּשְׂמַחְתֶּם לִפְנֵי יְהוָה אֱלֹהֵיכֶם שִׁבְעַת ימ

Rabinsko tumačenje nam govori da su plod lijepih stabala, grane palmi, grane lisnatog drveća i vrbe potoka etrog (citron, sličan limunu), lulav (palmina grana), mirta i aravot (vrba), odnosno. Međutim, trebamo primijetiti da Tora ne navodi četiri točne vrste.

41 Držite ga kao blagdan Jahvi sedam dana u godini. To će biti pravilo zauvijek u vašim naraštajima. Slavit ćete ga u sedmom mjesecu.
42 Sedam dana živiš u senicama. Svi koji su domaći Izraelci živjet će u separeima,
43 da vaše generacije znaju da sam sinove Izraelove nastanio u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje egipatske: ja sam Jahve, vaš Elohim.'”
44 Tako je Mojše objavio sinovima Izraelovim blagdane Jahvine.

Kad su se Izraelovi sinovi vratili iz progonstva u Babilon, čak su sagradili svoj sukot od četiri vrste. Međutim, to nije naređeno u Tori.

Nehemija 8:13-18
13 A drugoga dana poglavari domova otaca svega naroda, sa svećenicima i levitima, okupili su se k pisaru Ezri da razumiju riječi Tore.
14 I našli su zapisano u Tori, koju je Jahve zapovjedio po Mošeu, da sinovi Izraelovi borave u sukotu za vrijeme blagdana sedmog mjeseca,
15 i da navješćuju i propovijedaju po svim svojim gradovima i u Jeruzalemu govoreći: “Izađite na goru i donesite grane masline, grane uljarica, grane mirte, grane palme i grane lisnatog drveća da napravite sjenice , kako je napisano.”
16 Tada je narod izašao, doveo ih i napravio sebi separe, svaki na krovu svoje kuće, ili u svojim dvorištima ili u dvorištu kuće Elohimove, i na otvorenom trgu Vodenih vrata i na otvorenom trgu od Efrajimovih vrata.
17 Tako je sav skup onih koji su se vratili iz sužanjstva načinio sjenice i sjeo pod senice; jer od dana Jošue, sina Nunova do toga dana, sinovi Izraelovi to nisu činili. I bilo je vrlo veliko veselje.
18 Također je iz dana u dan, od prvog dana do posljednjeg dana, čitao iz Knjige Tore Elohima. I svetkovaše svetkovinu sedam dana; a osmoga dana bio je sveti sabor, na propisan način.

Stih 18 nam govori da je Ezra pročitao čitavu Knjigu Tore ljudima tijekom blagdana Sukota, u skladu sa zapovijedi iz Ponovljenog zakona 31.

Devarim (Ponovljeni zakon) 31:10-13
10 I zapovjedi im Moše, rekavši: “Na kraju svakih sedam godina, u određeno vrijeme u godini oslobođenja, na Blagdan sjenica,
11 Kad se sav Izrael pojavi pred Jahvom, svojim Bogom, na mjestu koje on odabere, pročitaj ovaj zakon pred svim Izraelom kako bi oni čuli.
12 Okupi narod, muškarce i žene i male, i stranca koji je na tvojim vratima, da čuju i da se nauče bojati Jahve, svog Boga, i pažljivo držati sve riječi ove Tore,
13 i da njihova djeca, koja to ne znaju, čuju i nauče se bojati Jahve, Boga svoga, sve dok živiš u zemlji koju prelaziš Jordan da je zaposjedneš.”

To što je Ezra čitao iz Tore za vrijeme blagdana može značiti da je bila subotna godina, ili može ukazivati na to da sinovi Izraelovi nisu čitali iz Tore mnogo godina (i zapravo možda više nisu znali kada je subotna godina bio), ispunili su zapovijed subotnje godine, da budu sigurni.

Tijekom gozbe održava se tradicionalna ceremonija uzimanja vode pod nazivom Nisuch HaMayim (נסוך המים), ili ‘izlijevanje vode’. Ješua nam kaže da je ovaj festival bio simboličan za njega.

Yochanan (Ivan) 7:37-41
37 Posljednjeg dana, tog velikog dana blagdana, Ješua je ustao i povikao govoreći: “Ako je tko žedan, neka dođe k meni i pije.
38 Tko vjeruje u mene, kao što je rečeno u Pismu, iz njegova će srca poteći rijeke žive vode.”
39 Ali ovo je govorio o Duhu, kojega će primiti oni koji u njega vjeruju; jer odvojeni Duh još nije bio dan, jer Ješua još nije bio proslavljen.
40 Zato su mnogi iz mnoštva, kad su čuli ovu riječ, govorili: “Ovo je doista Poslanik.”
41 Drugi su rekli: “Ovo je Mesija.”

Zaharija 14 nam govori da u budućnosti narodi svijeta moraju doći u Jeruzalem na Svetkovinu sjenica, inače neće imati kiše.

Zaharija 14:16-19
16 I dogodit će se da će svi koji su ostali od svih naroda koji su došli protiv Jeruzalema, iz godine u godinu dizati da se klanjaju Kralju, Jahvi nad Vojskama i da slave Blagdan sjenica.
17 I bit će da tko od zemaljskih obitelji ne dođe u Jeruzalem da se pokloni Kralju, Jahvi nad Vojskama, na njima neće biti kiše.
18 Ako egipatska obitelj ne uđe i ne uđe, neće imati kiše; oni će primiti pošast kojom Jahve udari narode koji ne dođu slaviti Blagdan sjenica.
19 Ovo će biti kazna Egipta i kazna svih naroda koji ne dođu da svetkuju Blagdan sjenica.

Ezekiel 45 nam nadalje govori da će u budućnosti izraelski princ prinositi žrtve paljenice tijekom blagdana.

Yehezqel (Ezekiel) 45:25
25 Sedmog mjeseca, petnaestog dana u mjesecu, na blagdan,[the prince] neka tako čini sedam dana, prema žrtvi za grijeh, žrtvi paljenici, žrtvi žitnoj i ulju.”

Knjiga Djela nam daje primjer kako Jahve štiti svoj narod šatorima.

Ma’aseh (Djela) 15:12-17
12 Tada je cijelo mnoštvo šutjelo i slušalo Barnabu i Šaula kako govore koliko je čudesa i čudesa Elohim učinio kroz njih među poganima.
13 A nakon što su zašutjeli, Jakov je odgovorio i rekao: “Ljudi, braćo, poslušajte me:
14 Shimon je objavio kako je Elohim prvi put posjetio pogane kako bi iz njih izveo narod za svoje ime.
15 I s tim se slažu riječi proroka, baš kako je napisano:
16 ‘Nakon toga ću se vratiti i obnovit ću Davidov šator koji je pao. obnovit ću njegove ruševine i postaviti ga;
17 Tako da ostatak čovječanstva može tražiti Jahvu, čak i svi pogani koji se zovu Mojim imenom, kaže Jahve koji čini sve to. ‘

Ya’akov (Jakov) citira Amosa 9:11, pokazujući da je Jahvina sukka zaštita za nas. Ista tema o tome da nas Jahve štiti u svojoj sukki ima odjeka u Izaijinom četvrtom poglavlju.

Jeshayahu (Izaija) 4:1-6
1 I u taj dan sedam žena uhvatit će jednog muškarca govoreći: “Mi ćemo jesti svoju hranu i nositi svoju odjeću, samo neka se zovemo tvojim imenom, da skinemo sramotu.”
2 U taj dan grana Jahvina bit će lijepa i slavna, a plodovi zemlje bit će izvrsni i privlačni za one Izraelove koji su pobjegli.
3 I dogodit će se da će se onaj koji ostane na Sionu i ostane u Jeruzalemu zvati izdvojenim – svatko tko je upisan među žive u Jeruzalemu.
4 Kad Jahve opere prljavštinu kćeri sionskih i očisti krv Jeruzalema iz njegove sredine, duhom suda i duhom paljenja,
5 Tada će Jahve stvoriti iznad svakog prebivališta brda Sion i iznad njegovih skupština, oblak i dim danju i sjaj vatrene vatre noću. Jer nad svom slavom bit će pokrov.
6 I bit će šator za hlad danju od vrućine, za utočište i za zaklon od oluje i kiše.

Prema Talmud Tractate Succah, svećenstvo je zapalilo četiri ogromna zlatna svijećnjaka u Dvoru žena unutar hrama, tijekom ceremonije libacije vodom (נסוך המים). Fitilji su bili napravljeni od stare svećeničke odjeće, a prema Talmudu svjetlo je bilo toliko jako da nije bilo dvorišta u cijelom Jeruzalemu koje nije bilo obasjano njegovim svjetlom tijekom festivala. Ako je ovaj zapis istinit, onda je moguće da je Ješua rekao da se ovaj festival s pravom odnosi na Njega?

Yochanan (Ivan) 8:12
12 Tada im se Ješua opet obratio govoreći: “Ja sam svjetlo svijeta. Tko me slijedi, neće hodati u tami, nego će imati svjetlo života.”

Reći ćemo više o tome kako je Ješua vjerojatno rođen na Svetkovinu sjenica u poglavlju o Hanuki, ali pogledajmo sljedeće odlomke iz Svetog pisma, prisjetimo se da je glavna tema blagdana Sukota radost.

Luka (Luka) 2:6-11
6 Dok su oni bili tamo, navršili su se dani da ona bude rođena.
7 I rodi Sina svoga prvorođenca, povije ga u pelene i položi u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u gostionici.
8 U istoj zemlji živjeli su pastiri na poljima, čuvajući noću svoje stado. 9 I gle, glasnik Jahvin stajao je pred njima, i slava Jahvina obasjala ih je, i oni su se silno uplašili.
10 Tada im anđeo reče: “Ne bojte se, jer evo, donosim vam radosnu vijest velike radosti koja će biti za sve ljude.
11 Jer danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj, koji je Mesija Jahve.

I:

Matityahu (Matej) 2:7-10
7 Tada Herod, kad je potajno pozvao mudrace, odredi od njih u koje vrijeme se zvijezda pojavila.
8 I poslao ih je u Betlehem i rekao: “Idite i pažljivo tražite Dijete, a kad ga nađete, javite mi da i ja dođem i poklonim mu se.”
9 Kad su čuli kralja, otišli su; i gle, zvijezda koju su vidjeli na istoku išla je pred njima, sve dok nije došla i stala iznad mjesta gdje je bilo dijete.
10 Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se velikom radošću.

If these works have been a help to you in your walk with Messiah Yeshua, please pray about partnering with His kingdom work. Thank you. Give